Foto:Shutterstock
Voće koje jedemo sadrži mnoštvo korisnih sastojaka, a naučnici nastavljaju da istražuju kako oni mogu da doprinose ne samo našem fizičkom, već i mentalnom zdravlju.
U maloj pilot-studiji, istraživači predvođeni timom sa Medicinskog fakulteta Harvard u SAD otkrili su naznake da svakodnevno konzumiranje borovnica može pomoći u ublažavanju simptoma depresije kod starijih osoba koje vode sjedelački način života.
Već je poznato da ova grupa ljudi ima povećan rizik od depresije i da joj nisu uvijek lako dostupni neki od prirodnih načina za njeno ublažavanje, uključujući fizičku aktivnost i boravak na otvorenom.
Svakodnevno konzumiranje borovnica moglo bi da bude jednostavan i zdrav način za sprečavanje depresije.
Istraživači su svoje rezultate objavili u časopisu The Journal of Nutrition, Health and Aging, a studija je pokazala i neke zanimljive promjene u crijevnim bakterijama izazvane povećanim unosom borovnica, prenosi Science alert.
„Naš cilj bio je da preliminarno utvrdimo uticaj konzumiranja borovnica na crijevni mikrobiom, metabolite i simptome depresije“, kaže Kortni Milar, stručnjakinja za molekularnu nutricionistiku sa Medicinskog fakulteta Harvard.
U studiji je učestvovalo 18 osoba starosti 65 i više godina, koje su svakodnevno dobijale ili 48 grama liofilizovanog praha borovnica (što odgovara približno dvema šoljama borovnica) ili istu količinu placebo praha.
Nakon tri mjeseca, simptomi depresije ublaženi su u obje grupe. Međutim, učesnici koji su konzumirali borovnice pokazali su veća i ujednačenija poboljšanja, iako razlika nije dostigla statističku značajnost.
„Iako se promjene u pokazateljima mentalnog blagostanja ne razlikuju između grupa, čini se da su poboljšanja izraženija u grupi koja je konzumirala borovnice, uz manje varijacija u poređenju sa placebo grupom“, navode istraživači u objavljenom radu.
Kako dodaju „ova pilot-studija osmišljena je kako bi se ispitala izvodljivost intervencije i prikupili preliminarni podaci o ishodima, neophodni za procjenu veličine uzorka u budućem, većem istraživanju”.
Kada je riječ o crijevnim bakterijama, kod učesnika koji su konzumirali borovnice zabilježene su manje promjene u enzimima, odnosno proteinima koji pokreću hemijske reakcije.
Promijenila se zastupljenost šest vrsta bakterijskih gena za enzime, pri čemu je kod pet zabeležen porast. Među njima je bio i gen uključen u proizvodnju gama-aminobuterne kiseline (GABA), neurotransmitera koji je ranije povezivan sa depresijom.
Već je dobro poznato da vlakna i antocijanini (plavi pigmenti) iz borovnica mogu uticati na crijevni mikrobiom, pa su određene promjene bile očekivane. Ipak, biće potrebna detaljnija analiza kako bi se potvrdilo šta se tačno dešava.
Istraživači takođe priznaju da je uzorak bio relativno mali, kao i da su učesnici uglavnom bile žene bijele puti, sa blagim simptomima depresije, a ne sa dijagnostikovanom depresijom.
Iako se na osnovu objavljenih rezultata ne mogu donositi veliki zaključci, oni predstavljaju osnovu za opsežnija istraživanja.
Naučnici navode da bi buduće studije trebalo da obuhvate raznovrsniju populaciju i „uključe veći broj učesnika kako bi se uzeo u obzir uticaj mogućih zbunjujućih faktora i početnih razlika među ispitanicima“.
Zašto su potrebna dodatna istraživanja?
Činjenica da nije bilo statistički značajne razlike između grupe koja je konzumirala borovnice i placebo grupe mogla bi da navede na zaključak da ovdje nema ničeg posebnog. Međutim, veća i ujednačenija poboljšanja simptoma, zajedno sa promjenama u crijevnom mikrobiomu, predstavljaju razloge za sprovođenje dodatnih istraživanja.
Takođe je poznato da je placebo efekat potvrđen u brojnim studijama. Moglo bi se tvrditi da je čak i sama pomisao na svakodnevno uzimanje praha od borovnica bila dovoljna da popravi raspoloženje učesnika iz placebo grupe.
Mozak i crijeva imaju složen, dvosmjeran odnos koji naučnici još pokušavaju da razumiju. Već postoje značajni dokazi da ono što jedemo može uticati na mentalno zdravlje, a ova mala studija doprinosi tim saznanjima.
„Naši podaci su preliminarni i zahtijevaju dodatna istraživanja kako bi se ispitala veza između borovnica, crijevnog mikrobioma i raspoloženja kod starijih osoba“, navode istraživači.
Izvor:DAN
