Crnogorske političke partije naučile su da žive sa rodnim kvotama, ali nijesu pokazale
jednaku spremnost da ženama omoguće stvarni uticaj na političko odlučivanje. Dok se
zakonske garancije zastupljenosti žena unapređuju, ključne odluke o partijskim
funkcijama, kandidaturama, novcu i političkom napredovanju i dalje se donose u uskim
krugovima partijskih rukovodstava, u kojima dominiraju muškarci.
To je jedan od ključnih zaključaka nove analize Centra za demokratsku tranziciju (CDT)
„Od kvota do moći: Žene u politici, muškarci na čelu“, u kojoj smo analizirali koliko
formalne mjere rodne ravnopravnosti zaista mijenjaju odnose moći u crnogorskoj
politici.
Crna Gora je posljednjih godina napravila važne korake. Rodna kvota na izbornim
listama povećana je sa 30 na 40 odsto, unaprijeđena je zaštita osvojenih mandata, a za
rad ženskih partijskih organizacija obezbijeđeno je posebno javno finansiranje.
Međutim, nijedna parlamentarna partija nema predsjednicu, a dostupna istraživanja
pokazuju da žene često obavljaju značajan dio organizacionog i administrativnog rada,
dok muškarci češće zauzimaju vodeće pozicije i dobijaju prilike za političko
napredovanje.
Posebno zabrinjava način korišćenja javnog novca namijenjenog političkom osnaživanju
žena. Naša analiza izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) pokazuje da je
Asocijacija žena Pokreta Evropa sad 2023. godine 82% prijavljenih troškova usmjerila
na humanitarnu pomoć, dok je Forum žena Bošnjačke stranke gotovo 88% ukupnih
odliva sa računa potrošio na novčanu pomoć fizičkim i pravnim licima. Istovremeno,
Forum žena Demokratske Crne Gore je gotovo 85% prijavljenih troškova izdvojio za
učešće u troškovima izbornih kampanja.
Ovi podaci otvaraju pitanje da li novac namijenjen političkom osnaživanju žena zaista
služi toj svrsi ili se koristi prvenstveno za potrebe partija. Takođe, postavlja se pitanje da
li se finansiranjem humanitarnih i socijalnih aktivnosti dodatno učvršćuje tradicionalna
podjela uloga, u kojoj žene brinu o socijalnim potrebama, dok muškarci odlučuju o
politici.
Naša analiza podsjeća i na praksu zaobilaženja rodnih kvota. Na lokalnim izborima
2022. godine u 14 opština proglašene su 23 izborne liste koje nijesu ispunjavale
zakonske uslove u pogledu zastupljenosti ili rasporeda kandidata manje zastupljenog
pola. Nakon parlamentarnih izbora 2023. godine, partije su koristile pravne praznine
koje su omogućavale da kandidatkinje koje ne prihvate mandat budu zamijenjene
muškarcima koji su se nalazili iza njih na listi. Ove slabosti su u međuvremenu
djelimično otklonjene, ali iskustvo pokazuje da problem nije bio samo u propisima, već i
u spremnosti partija da poštuju njihovu svrhu.
Dodatnu prepreku predstavljaju mizoginija, seksistički napadi i rodno zasnovane
dezinformacije, kojima su političarke izložene na način koji njihove muške kolege ne
pogađa jednako. Suzbijanje ovih pojava zahtijeva djelotvorniji odgovor institucija i
političkih partija, uz jasno razlikovanje rodno zasnovanog nasilja od legitimne političke
kritike.
CDT smatra da je neophodno modernizovati Zakon o političkim partijama iz 2004.
godine i propisati minimalne standarde unutarpartijske demokratije, uključujući
transparentne procedure izbora partijskih rukovodstava i kandidata, kao i garancije
ravnopravnog učešća žena u odlučivanju. Potrebno je preciznije urediti namjenu javnih
sredstava za ženske partijske organizacije, ojačati nadzor nad njihovim trošenjem i
obezbijediti da te organizacije samostalno odlučuju o korišćenju novca koji im je
zakonom namijenjen.
Publikacija je dostupna na linku.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
