Odbor za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore održao je XIX zasijedanje
„Ženskog parlamenta“, posvećeno obilježavanju značajnog jubileja – 25 godina od osnivanja
Odbora za rodnu ravnopravnost, prvog institucionalnog mehanizma za rodnu ravnopravnost u
Crnoj Gori.
Zasijedanje je otvorio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, ističući da
ovaj jubilej predstavlja važan trenutak za sagledavanje ostvarenih rezultata, ali i priliku da se
oda priznanje svim ženama i muškarcima koji su svojim radom, zalaganjem i hrabrošću
doprinijeli da pitanja rodne ravnopravnosti postanu sastavni dio zakonodavne i javne politike
Crne Gore.

Predsjednik Mandić je podsjetio da je, od osnivanja Odbora prije četvrt vijeka,
ostvaren značajan napredak u oblasti rodne ravnopravnosti kroz unapređenje zakonodavnog
okvira, veću zastupljenost žena u političkom i javnom životu, jačanje svijesti o značaju
jednakih mogućnosti i stvaranje uslova za snažnije učešće žena u donošenju odluka.
Istovremeno, naglasio je da i dalje postoje izazovi koji zahtijevaju zajednički odgovor
institucija i društva u cjelini, ukazujući da nijedno društvo ne može biti zadovoljno dok
postoje prepreke koje ograničavaju ravnopravno učešće žena, nasilje nad ženama i ekonomske
i društvene nejednakosti koje utiču na životne prilike brojnih građanki.
Mandić je poručio da je odgovornost zakonodavne i izvršne vlasti, institucija, civilnog
društva, akademske zajednice i medija da nastave zajednički rad na izgradnji društva u kojem
će rodna ravnopravnost biti svakodnevna praksa, a ne samo ustavno i zakonsko načelo.
Predsjednik Skupštine naglasio je da je Crna Gora svoju evropsku budućnost vezala za
vrijednosti jednakosti, ljudskih prava i vladavine prava, istakavši da rodna ravnopravnost nije
pitanje ispunjavanja međunarodnih standarda ili pregovaračkih obaveza, već pitanje kvaliteta
demokratije i ukupnog društvenog razvoja.

Osvrnuvši se na jubilej Odbora za rodnu ravnopravnost, predsjednik Skupštine
podvukao je da dvadeset pet godina njegovog rada predstavlja važan dio institucionalne
istorije Skupštine Crne Gore i istoriju upornosti, dijaloga i zajedničkog rada na izgradnji
pravednijeg društva. Izrazio je uvjerenje da će iskustvo stečeno tokom proteklog perioda
predstavljati snažan podsticaj za nove inicijative i dalji napredak u oblasti rodne
ravnopravnosti.
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Jelenka Andrić, istakla je da
ovogodišnje zasijedanje ima posebno značenje, naglasivši da ovaj jubilej predstavlja priliku
da se sagleda put koji je Crna Gora prešla u oblasti rodne ravnopravnosti, te da se oda
priznanje svima koji su dali doprinos tom procesu i potvrdi opredijeljenost za dalje jačanje
društva jednakih mogućnosti, dostojanstva i poštovanja ljudskih prava.
Andrić je podsjetila da je Odbor za rodnu ravnopravnost tokom prethodnih 25 godina
bio forum dijaloga, mjesto zajedničkog djelovanja i pokretač brojnih inicijativa koje su
doprinijele unapređenju zakonodavnog i institucionalnog okvira u oblasti ljudskih prava i
jednakih mogućnosti.
Govoreći o ostvarenim rezultatima, predsjednica Odbora ukazala je na veće učešće
žena u političkom životu i procesima odlučivanja, unaprijeđenom zakonodavnom okviru za
zaštitu od diskriminacije i nasilja, kao i na rast svijesti da rodna ravnopravnost predstavlja
jedno od ključnih pitanja demokratskog razvoja, društvene pravde i održivog razvoja.
Istovremeno je naglasila da ostvareni napredak treba da bude podstrek za dalje djelovanje,
posebno kada je riječ o uklanjanju prepreka sa kojima se žene i dalje suočavaju na tržištu
rada, u ekonomskom osnaživanju i na mjestima odlučivanja, kao i u borbi protiv svih oblika
nasilja i diskriminacije.
Andrić je ocijenila da je, u vremenu brojnih globalnih izazova, od posebnog značaja
očuvanje vrijednosti jednakosti, inkluzivnosti i društvene kohezije, ističući da nijedno društvo
ne može ostvariti svoj puni potencijal ukoliko ne koristi potencijal svih svojih građana i
građanki.

Zahvalila se međunarodnim organizacijama, diplomatskom koru i razvojnim
partnerima na kontinuiranoj podršci Crnoj Gori u unapređenju politika rodne ravnopravnosti,
kao i svim sadašnjim i bivšim članicama i članovima Odbora za rodnu ravnopravnost –
ženama koje su svojim angažmanom doprinosile društvenim promjenama, ali i muškarcima
koji su prepoznali da je rodna ravnopravnost zajednička odgovornost.
Andrić je podsjetila da je Odbor tokom svog rada aktivno učestvovao u kreiranju i
praćenju zakonskih i strateških dokumenata, promovisanju politika rodne ravnopravnosti,
jačanju institucionalnih kapaciteta i regionalne saradnje, kao i razmatranju međunarodnih
preporuka iz ove oblasti. Posebno je ukazala na doprinos Odbora u unapređenju zastupljenosti
žena u politici i ekonomiji, borbi protiv nasilja nad ženama, promociji rodno odgovornog
budžetiranja i obrazovanja, kao i realizaciji brojnih projekata, istraživanja i javnih kampanja
koje su doprinijele promjeni društvenih obrazaca i smanjenju rodnih stereotipa.

Naglasila je da, uprkos ostvarenim rezultatima, brojni izazovi i dalje postoje, zbog
čega je neophodno nastaviti sa kontinuiranim radom, daljim jačanjem institucionalnih
kapaciteta i snažnom posvećenošću ostvarivanju pune rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori.
Zaključujući obraćanje, Andrić je poručila da je XIX zasijedanje „Ženskog
parlamenta“ još jednom potvrdilo značaj kontinuiranog dijaloga i saradnje između institucija,
civilnog društva i međunarodnih partnera, uz zajedničku ocjenu da je neophodno nastaviti sa
sprovođenjem politika koje će doprinijeti izgradnji pravednijeg i inkluzivnijeg društva i
stvaranju boljih uslova za sve žene u Crnoj Gori.
U uvodnom dijelu prisutnima se obratila i potpredsjednica Skupštine Crne Gore i
kopredsjednica Ženskog kluba, Zdenka Popović, ističući da Ženski parlament već godinama
predstavlja važan prostor dijaloga, razmjene iskustava i zajedničkog promišljanja o načinima
izgradnje društva jednakih mogućnosti, u kojem će znanje, odgovornost i posvećenost biti
jedina mjerila uspjeha.

Posebno je naglasila značaj činjenice da je XIX zasijedanje Ženskog parlamenta
održano nakon Samita političkih liderki, koji je prije nekoliko mjeseci organizovan u
Skupštini Crne Gore. Podsjetila je da je tom prilikom Crna Gora bila domaćin predsjednicama
parlamenata, parlamentarkama i političkim liderkama iz 65 država svijeta, čime se, po njenim
riječima, pozicionirala u središte globalnog dijaloga o političkom liderstvu žena.
Govoreći o porukama Samita, Popović je istakla da nijedno društvo ne može ostvariti
svoj puni potencijal ukoliko ženama nisu pružene jednake mogućnosti da učestvuju u
procesima donošenja odluka. Navela je da ohrabruje činjenica da danas sve veći broj žena
obavlja odgovorne funkcije u politici, pravosuđu, privredi i nauci, ali je upozorila da puna
rodna ravnopravnost još uvijek nije dostignuta. Ukazala je da žene i dalje nose najveći teret
neplaćenog kućnog rada i brige o porodici, istovremeno ostvarujući izuzetne profesionalne
rezultate, zbog čega je, kako je naglasila, neophodno nastaviti sa politikama koje unapređuju
rodnu ravnopravnost i ravnopravnu zastupljenost žena u svim sferama društva.
Posebno se osvrnula na pitanje političke participacije žena, ocijenivši da povećanje
izborne kvote predstavlja važan korak ka većem učešću žena u procesima donošenja odluka.
Potpredsjednica Skupštine istakla je da kvote nisu cilj same po sebi, već instrument kojim se
ženama obezbjeđuju jednake šanse i omogućava puno iskorišćavanje potencijala društva.
Dodala je da se ne treba zaustaviti na postojećim rješenjima, već nastaviti sa unapređenjem
zakonodavnog okvira i stvaranjem uslova koji će ženama omogućiti ravnopravno i suštinsko
učešće u političkom životu.
Zaključila je da se jedino kombinacijom odgovarajućih zakonskih rješenja, kvalitetnog
obrazovanja, snažne institucionalne podrške i dosljednog promovisanja jednakih mogućnosti
može postići istinska rodna ravnopravnost i veća zastupljenost žena u politici, ne samo kroz
formalne mehanizme, već i kroz njihov stvarni uticaj na kreiranje javnih politika i razvoj
društva. Popović je izrazila uvjerenje da će XIX zasijedanje Ženskog parlamenta poslati
snažne poruke koje će doprinijeti daljem unapređenju položaja žena u Crnoj Gori i dodatno
osnažiti napore usmjerene ka izgradnji društva jednakih mogućnosti.

U radu XIX zasijedanja „Ženskog parlamenta“ učestvovali su ministar pravde Bojan
Božović, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, zaštitnik ljudskih prava i sloboda
Siniša Bjeković, predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić, izvršna direktorica
Centra za ženska prava Maja Raičević, dugogodišnja predsjednica Odbora za rodnu
ravnopravnost Nada Drobnjak, prva potpredsjednica Skupštine Crne Gore i prva
potpredsjednica Ženskog kluba Branka Bošnjak, nekadašnja predsjednica Skupštine Crne
Gore, članica Odbora za rodnu ravnopravnost i Ženskog kluba Danijela Đurović, izvršna
direktorica UMHCG Marina Vujačić, poslanice ranijih saziva, predstavnici Univerziteta
Crne Gore i studenti.
XIX zasijedanje „Ženskog parlamenta“ i obilježavanje 25 godina od osnivanja Odbora
za rodnu ravnopravnost, okupilo je brojne predstavnike institucija, međunarodnih
organizacija, civilnog društva i druge istaknute učesnike, koji su razmijenili mišljenja o
ostvarenim rezultatima i izazovima u oblasti rodne ravnopravnosti.