Ovo voće može da izazove gušenje

Ipak, kod određenog broja ljudi mogu izazvati alergijsku reakciju koja se kreće od blagog svraba u ustima do ozbiljnih, po život opasnih stanja. Zato je važno prepoznati simptome i znati kada je potrebno potražiti pomoć ljekara.

Koliko je česta alergija na breskvu?

Alergija na breskvu jedna je od češćih alergija na voće, naročito u mediteranskim zemljama, gdje se ovo voće često jede.

Može se javiti u dva oblika:

– prava alergija na breskvu, izazvana reakcijom na protein Pru p 3;

– unakrsna reakcija sa alergijom na polen breze, poznata kao sindrom oralne alergije (OAS).

Kod osoba alergičnih na polen breze, organizam proteine iz breskve može pogrešno prepoznati kao polen, pa se nakon konzumiranja javljaju simptomi.

Šta je sindrom oralne alergije?

Sindrom oralne alergije nastaje kada sirovo voće ili povrće dođe u kontakt sa usnama, ustima ili grlom. Pošto se najveća količina alergena nalazi u kori breskve, neke osobe mogu bez tegoba jesti oljuštene ili termički obrađene breskve.

Kuvanjem se proteini koji izazivaju ovu reakciju često razgrađuju, pa su simptomi blaži ili potpuno izostaju.

Najčešći simptomi

Simptomi se obično javljaju u roku od 5 do 15 minuta nakon konzumiranja svježe breskve i mogu uključivati:

– svrab, peckanje ili oticanje u ustima;

– oticanje usana, jezika, lica ili grla;

– kijanje, zapušen nos, šištanje u grudima ili otežano disanje;

– bol u stomaku, grčeve, povraćanje i dijareju.

U rijetkim slučajevima može doći do anafilaksije, ozbiljne alergijske reakcije koja zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Alergija ili osetljivost – nije isto

Iako se često miješaju, alergija i osjetljivost na breskvu nisu isto.

Kod alergije reakciju pokreće imuni sistem putem IgE antitela, pa se simptomi javljaju vrlo brzo nakon konzumiranja.

Kod osjetljivosti, tegobe se mogu javiti tek nakon nekoliko sati ili dana i najčešće uključuju:

– nadimanje,

– dijareju,

– glavobolju,

– umor,

– kožne promjene poput ekcema.

Važno je naglasiti da uloga IgG testiranja u dijagnostikovanju preosetljivosti na hranu nije naučno potvrđena, i većina alergoloških udruženja ga ne preporučuje za postavljanje dijagnoze alergije ili intolerancije.

Namirnice koje mogu izazvati unakrsnu reakciju

Osobe alergične na breskvu ili sa sindromom oralne alergije mogu reagovati i na:

– jabuke,

– kruške,

– kajsije,

– trešnje,

– šljive,

– banane,

– dinje i lubenice,

– lješnike,

– celer,

– šargarepu.

Kako se postavlja dijagnoza i postoji li lijek?

Ljekar može preporučiti jednu ili više metoda:

– kožni ubodni test,

– analiza krvi na specifična IgE antitijela,

– eliminaciona dijeta uz kontrolisano ponovno uvođenje namirnica (isključivo pod medicinskim nadzorom).

Ne postoji terapija koja trajno liječi alergiju na breskvu. Najvažnije mjere su:

– potpuno izbjegavanje breskvi i proizvoda koji ih sadrže;

– pažljivo čitanje deklaracija;

– obavještavanje osoblja u restoranima o alergiji;

– praćenje koncentracije polena breze kod osoba sa OAS;

– nošenje autoinjektora adrenalina ako postoji rizik od teške reakcije.

Pravovremena dijagnoza i pridržavanje savjeta ljekara omogućavaju većini osoba sa alergijom na breskvu da bezbijedno kontrolišu svoje stanje i izbjegnu ozbiljne komplikacije.