Foto:Shutterstock
Preliminarna studija pokazuje da su starije osobe koje nisu jele četiri sata prije odlaska u krevet ostvarile bolje rezultate na testovima rešavanja problema.
Ograničavanje vremena za obroke i užine na period od devet sati, kao i izbjegavanje hrane četiri sata prije odlaska u krevet, moglo bi da pomogne u usporavanju kognitivnog pada u starijem dobu, tvrde istraživači.
Pilot-studija sprovedena na starijim ženama sa prekomjernom tjelesnom težinom ili gojaznošću pokazala je naznake poboljšanja mentalnih sposobnosti kod onih koje su jele u ograničenom vremenskom periodu, u poređenju sa ženama koje su obroke raspoređivale tokom dužeg dijela dana, piše Guardian.
Rezultati su za sada preliminarni zbog malog broja učesnika, ali ako budu potvrđeni u većim istraživanjima, ukazuju na to da bi ljudi mogli da pomognu očuvanju kognitivnih sposobnosti tako što će jesti u relativno kratkom vremenskom okviru i izbjegavati kasne noćne obroke.
„Sam gubitak tjelesne težine može pomoći u usporavanju kognitivnog pada u starijem dobu“, rekla je profesorka Su Šapsis, nutricionistička naučnica sa Univerziteta Rutgers u Nju Džersiju. Međutim, moguće je da postoje i „dodatne koristi“ za ljude koji ne jedu van perioda od osam do devet sati i koji prestanu da jedu četiri sata prije spavanja.
Demencija je vodeći uzrok smrti u Velikoj Britaniji i sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu, a svake godine odnese gotovo dva miliona života širom planete.
Neki faktori rizika, poput starosti i genetike, ne mogu se promijeniti, ali stručnjaci vjeruju da bi se gotovo polovina slučajeva mogla spriječiti ili odložiti promjenama životnih navika.
Gojaznost u srednjem životnom dobu može povećati rizik od demencije u kasnijim godinama za 30 odsto.
Šapsis je sprovela malu kliničku studiju u kojoj je učestvovalo 47 žena starosti od 50 do 79 godina koje su imale prekomjernu tjelesnu težinu ili gojaznost. One su tokom šest mjeseci bile podstaknute da smanje dnevni unos za 500 kalorija.
U okviru grupe, 26 žena dobilo je savjet da hranu konzumira samo u okviru devetosatnog perioda. To je najčešće značilo da jedu između 10 časova ujutru i 18 časova, dok su ostale učesnice raspoređivale obroke tokom približno 12 sati.
Na kraju istraživanja, obje grupe izgubile su sličnu količinu kilograma – u prosjeku oko sedam kilograma.
Međutim, kognitivni testovi pokazali su da su žene koje su ograničile vrijeme za jelo ostvarile bolje rezultate od ostalih na testovima prostornog planiranja i rešavanja problema.
Postojale su i naznake da su pravile manje grešaka na testovima pamćenja i učenja, iako su na pojedinim testovima višestrukih zadataka i brzine reakcije obje grupe imale iste rezultate.
Šapsis je efekte opisala kao „umerene“, ali je rekla da rezultati ukazuju na to da vremenski ograničena ishrana može poboljšati sposobnost ljudi da pamte informacije važne za svakodnevne aktivnosti i smanji greške povezane sa pamćenjem, pažnjom i rešavanjem problema.
Detalji istraživanja predstavljeni su na konferenciji Nutrition 2026, godišnjem skupu Američkog društva za ishranu u Merilendu.
Istraživači sada planiraju da ispitaju zbog čega bi moglo biti važno kada jedemo, a ne samo šta jedemo.
Koristi bi mogle biti posledica složenog međudelovanja cirkadijalnog ritma, metabolizma i upalnih procesa.
U mnogim zemljama, uključujući Veliku Britaniju i SAD, uobičajeno je da ljudi jedu tokom perioda od oko 14 sati dnevno, ostavljajući samo 10 sati tokom noći bez hrane.
Međutim, istraživanja ukazuju na jasne zdravstvene koristi produženog noćnog posta.
Pregled istraživanja objavljen u januaru pokazao je da je završavanje obroka prije 19 časova povezano sa značajnim poboljšanjima tjelesne težine, indeksa telesne mase (BMI), obima struka, krvnog pritiska i pokazatelja metaboličkog zdravlja.
Profesorka Vendi Hol, šefica odseka za nutricionističke nauke na Kings koledžu u Londonu, koja nije učestvovala u istraživanju, rekla je da ograničavanje vremena za obroke može imati koristi za zdravlje mozga.
„Vremenski ograničena ishrana je mogući pristup podršci kognitivnom zdravlju kod osoba srednjih godina i starijih osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom, ne samo zato što može pomoći u kontroli tjelesne težine već i zato što izbjegavanje velikih obroka kasno uveče može poboljšati kontrolu šećera u krvi, funkciju krvnih sudova i upalne procese“, rekla je ona.
Hol je upozorila da su rezultati preliminarni i da je važno vidjeti kompletnu recenziranu studiju kako bi se utvrdilo da li su poboljšanja dovoljno značajna sa kliničkog stanovišta.
Izvor:DAN
