Novo istraživanje otkriva zabrinjavajuće podatke o vještačkom zaslađivaču

Međutim, iako se reklamira kao sigurna opcija bez kalorija, sve je više istraživanja koja ukazuju na to da možda nije tako bezazlena kako se misli, piše Zdravlje Hina.

Šta je zapravo sukraloza?

Sukraloza je vještački zaslađivač otkriven 1976. godine, a odobrena je za upotrebu u više od 80 zemalja, uključujući Evropsku uniju, SAD i Kanadu.

Hemijski gledano, u pitanju je derivat saharoze kod kog su tri hidroksilne grupe zamijenjene hlorom. Tako nastaje supstanca koja je čak 600 puta slađa od običnog šećera, ali bez kalorijske vrijednosti, jer je tijelo gotovo uopšte ne metaboliše.

Popularna u “light” proizvodima

Danas se sukraloza nalazi u hiljadama proizvoda – od dijetalnih sokova i voćnih jogurta do proteinskih napitaka, žvakaćih guma i niskokaloričnih kolača.

Omiljena je među dijabetičarima jer ne izaziva skok šećera u krvi, a široko je prihvaćena i među osobama koje žele da smanje unos šećera. Međutim, upravo zbog tog osjećaja “slatkog bez posledica”, moguće je da sukraloza utiče na organizam na nepredvidive načine.

Da li sukraloza pojačava glad?

Iako su rana istraživanja pokazivala da sukraloza ne utiče na apetit, novije studije sugerišu suprotno. Istraživanje objavljeno u časopisu Cell Metabolism pokazalo je da kombinacija sukraloze i ugljenih hidrata može uticati na osjetljivost na insulin, što je važan faktor u razvoju metaboličkih poremećaja.

Naučnici su takođe primijetili da kod gojaznih osoba, naročito žena, sukraloza pojačava aktivaciju moždanih centara povezanih s nagradom i žudnjom za hranom. Mozak, izgleda, reaguje na slatki ukus bez kalorija kao na “prevaru”, što može podstaći veći apetit.

Uticaj na crijevni mikrobiom

Sve više pažnje poklanja se i uticaju sukraloze na crijevnu mikrofloru. Studije na životinjama pokazuju da dugotrajna konzumacija može značajno smanjiti broj korisnih bakterija, poput Lactobacillus acidophilus, dok se udio potencijalno štetnih mikroorganizama povećava.

Kod ljudi su podaci još uvijek ograničeni, ali neka istraživanja pokazuju da već nakon nedjelju dana konzumiranja proizvoda sa sukralozom dolazi do primijetnih promjena u sastavu crijevnog mikrobioma, što može negativno uticati na zdravlje – naročito kod osoba koje redovno koriste zaslađivače.

Može li uticati na nivo šećera u krvi?

Sukraloza se dugo smatrala bezbijednom za dijabetičare jer sama po sebi ne povećava nivo glukoze. Međutim, kada se unosi uz ishranu bogatu ugljenim hidratima, može negativno uticati na regulaciju šećera u krvi.

Takođe, neka istraživanja ukazuju na to da sukraloza može podstaći lučenje insulina aktivacijom tzv. “slatkih receptora” u ustima i crijevima, iako se stvarni šećer ne nalazi u organizmu. Taj nesklad može dugoročno zbuniti tijelo i poremetiti sposobnost regulacije glukoze, posebno kod gojaznih osoba.

Kontroverze i bezbijednosna pitanja

Većina regulatornih tijela, poput EFSA i FDA, i dalje smatra sukralozu bezbijednom u dozvoljenim količinama. Ipak, sve je više upozorenja iz naučne zajednice. Posebne sumnje pojavile su se nakon što je 2023. otkriveno da se zagrijevanjem sukraloze može stvoriti supstanca sukraloz-6-acetat, koja je u laboratorijskim uslovima pokazala potencijalno štetna i genotoksična svojstva.

Iako se ovakve količine rijetko postižu u svakodnevnoj ishrani, to je otvorilo nova pitanja o dugoročnoj bezbijednosti.

Kako se sukraloza upoređuje s drugim zaslađivačima?

Aspartam: Razlaže se na aminokiseline i sadrži nešto kalorija. Ne podnosi visoke temperature i nije pogodan za osobe sa fenilketonurijom. Neka istraživanja ga povezuju sa povećanim rizikom od raka.

Stevija: Prirodna, bez kalorija. Ne utiče na šećer u krvi, ali može izazvati probavne tegobe i ima specifičan, često gorak ukus.

Eritritol: Šećerni alkohol koji se djelimično metaboliše. U manjim količinama je bezbijedan, ali veće doze mogu izazvati nadimanje i dijareju. Nedavno su se pojavila upozorenja o mogućoj povezanosti s rizikom od tromboze.

Sukraloza se ističe stabilnošću i izraženom slatkoćom, ali njena vještačka priroda i potencijalni efekti na organizam izazivaju sve veći oprez.

Da li treba izbjegavati sukralozu?

Za većinu zdravih osoba, povremena konzumacija sukraloze ne predstavlja problem. Ipak, kod onih koji svakodnevno koriste proizvode s ovim zaslađivačem – naročito ako imaju dijabetes, višak kilograma ili narušen mikrobiom – možda bi bilo mudro razmisliti o smanjenju unosa.

Kao i kod većine drugih prehrambenih odluka, ključ je u ravnoteži. Sukraloza može pomoći u smanjenju unosa šećera, ali nije dugoročno rešenje.

Zdravije je raditi na smanjenju želje za slatkim ukusom i birati prirodnije izvore hrane, uz ishranu bogatu vlaknima, cjelovitim namirnicama i što manje prerađenim proizvodima.