Ljekari otkrili koje je najgore vrijeme za odlazak na spavanje

Stručnjaci za spavanje upozoravaju da kasniji odlazak na spavanje može da poremeti cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji 24-časovni sat koji reguliše san i budnost, ali utiče i na hormone, metabolizam, imunitet i obnovu organizma.

Ne postoji jedno idealno vrijeme za spavanje koje odgovara svima, ali stručnjaci smatraju da redovno odlazak u krevet nakon ponoći može biti nepovoljan, naročito ako nije usklađen sa prirodnim ritmom organizma.

“Vrijeme spavanja trebalo bi da bude što usklađenije sa vašim cirkadijalnim ritmom”, objašnjava stručnjakinja za spavanje Čelsi Roršajb.

Na unutrašnji sat posebno utiču svjetlost i tama. Zbog toga problem nije povremeno kasno lijeganje, već situacija kada takav raspored postane navika i nije usklađen sa prirodnim ritmom tijela.

Važnu ulogu imaju i hormoni melatonin i kortizol. Melatonin uveče raste i tijelu šalje signal da je vrijeme za spavanje, dok njegov nivo tokom noći postepeno opada. Kortizol, s druge strane, počinje da raste u ranim jutarnjim satima i priprema organizam za buđenje.

Ljekar Aleks Dimitriju upozorava da odlazak na spavanje posle ponoći može značiti da pokušavamo da zaspimo u trenutku kada melatonin već počinje da opada, dok se približava period kada raste kortizol.

Zašto je važan dubok san?

Duboki, odnosno sporotalasni san, jedna je od najvažnijih faza za fizički oporavak organizma. Tada se obnavljaju tkiva, obrađuju uspomene i odvijaju brojni procesi važni za mozak.

Najveći dio dubokog sna događa se u prvoj polovini noći, zbog čega veoma kasno lijeganje može uticati na njegovu količinu.

Čak i ako provedete dovoljno sati u krevetu, možete se probuditi umorni ukoliko je san neusklađen sa prirodnim ritmom.

Prema Čelsi Roršajb, ljudi koji dugoročno spavaju u vrijeme koje nije usklađeno sa njihovim cirkadijalnim ritmom mogu imati veći rizik od problema poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, gojaznosti i depresije.

Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih navika:

Idite na spavanje i budite se približno u isto vrijeme svakog dana, uključujući vikende.

Ujutru provedite neko vrijeme na prirodnom svjetlu kako biste „podesili“ unutrašnji sat.

Uveče prigušite svjetla i smanjite korišćenje telefona, televizora i drugih ekrana sat do dva prije spavanja.

Izbjegavajte kofein u kasnim poslepodnevnim i večernjim satima.

Ne koristite alkohol kao sredstvo za lakše uspavljivanje, jer može pogoršati kvalitet sna tokom noći.

Spavaću sobu držite prijatno hladnom, jer niža temperatura pogoduje prirodnom procesu uspavljivanja.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da ne postoji univerzalno “najgore” ili “najbolje” vrijeme za odlazak u krevet.

Neki ljudi prirodno funkcionišu bolje ako ležu ranije, dok su drugi skloniji kasnijem ritmu. Veći problem nastaje kada osoba redovno odlazi na spavanje veoma kasno, a istovremeno mora rano da ustaje, ili kada je njen raspored dugoročno u sukobu sa prirodnim ritmom organizma.

Zato je, pored samog broja sati sna, važno voditi računa i o tome kada spavamo i koliko je naš raspored stabilan.