Foto:Pixabay
Prosječna neto zarada u Crnoj Gori u septembru ove godine iznosila je 1.043 eura, što je 0,3 odsto više nego u avgustu, ali je, zbog rasta potrošačkih cijena, realna zarada zabilježila pad od 0,2 odsto. Najveća primanja imali su zaposleni u finansijskom sektoru, dok su najmanje zarade zabilježene u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.
“Prosječna bruto zarada u Crnoj Gori u septembru 2026. godine iznosila je 1.245 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa, odnosno neto plata, dostigla 1.043 eura”, pokazuju podaci Monstata.
U odnosu na avgust, prosječna neto zarada porasla je 0,3 odsto, dok je na godišnjem nivou zabilježen rast od 2,7 odsto.
Ipak, rast plata nije pratio rast cijena. Kako su potrošačke cijene u septembru u odnosu na prethodni mjesec porasle 0,5 odsto, realne zarade zabilježile su pad od 0,2 odsto.
Posmatrano po sektorima djelatnosti, najveća prosječna neto zarada u septembru isplaćena je zaposlenima u finansijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja i iznosila je 1.685 eura. Slijede zaposleni u sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom, sa prosjekom od 1.495 eura, te zaposleni u sektoru informisanja i komunikacija, sa 1.303 eura.
Iznad državnog prosjeka bile su i zarade u poslovanju nekretninama, gdje su iznosile 1.232 eura, kao i u sektoru vađenja ruda i kamena, sa 1.182 eura.
S druge strane, najniža prosječna neto zarada zabilježena je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima i iznosila je 868 eura. Slijede umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti sa 881 eurom, te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 915 eura.
U prerađivačkoj industriji prosječna neto zarada iznosila je 933 eura, u sektoru snabdijevanja vodom i upravljanja otpadnim vodama 936 eura, dok su zaposleni u obrazovanju u prosjeku primali 958 eura.
Kada je riječ o mjesečnom kretanju zarada, Monstat bilježi da je u septembru rast zabilježen u 13 sektora djelatnosti.
Najveći rast, od po 0,7 odsto, ostvaren je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu, kao i državnoj upravi i odbrani, uz obavezno socijalno osiguranje.
Rast od 0,6 odsto zabilježen je u sektoru snabdijevanja vodom i upravljanja otpadnim vodama, te stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima. U prerađivačkoj industriji i uslugama smještaja i ishrane zarade su porasle po 0,4 odsto.
U šest sektora zabilježen je pad prosječnih neto zarada. Najveći pad, od 0,8 odsto, evidentiran je u poslovanju nekretninama, dok su umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti, kao i ostale uslužne djelatnosti, zabilježile pad od po 0,7 odsto.
U obrazovanju je prosječna neto zarada smanjena 0,4 odsto, dok su finansijske djelatnosti i osiguranje, kao i zdravstvena i socijalna zaštita, zabilježili pad od po 0,2 odsto.
Podaci Monstata pokazuju da je nominalni rast zarada u septembru bio praćen padom njihove realne vrijednosti, što znači da je rast troškova života nadmašio rast prosječnih primanja zaposlenih.
A. Obradović
Izvor:CDM
