Foto:Shutterstock
Čak i kada uspješno snizite nivo LDL holesterola, rizik od srčanog i moždanog udara ne mora potpuno da nestane. Naučnici upozoravaju na dvije vrste masnoća u krvi koje mogu značajno da povećaju opasnost od kardiovaskularnih bolesti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti odnose gotovo 18 miliona života širom svijeta svake godine.
Jedan od glavnih uzroka jeste nakupljanje masnih naslaga u arterijama, koje mogu dovesti do njihovog sužavanja, začepljenja i srčanog udara.
Decenijama je najveća pažnja bila usmjerena na LDL holesterol, poznat kao “loš” holesterol. Njegovo snižavanje dokazano smanjuje rizik od srčanih oboljenja, ali istraživanja pokazuju da to nije jedini faktor koji treba kontrolisati.
Naime, pojedini pacijenti doživljavaju srčani udar čak i kada imaju vrijednosti LDL holesterola u preporučenim granicama.
Istraživači sa švedskog Tehnološkog univerziteta Čalmers analizirali su hiljade proteina u krvi i ukazali na značaj još dvije vrste čestica koje prenose masnoće: lipoproteina bogatih trigliceridima i lipoproteina(a).
Trigliceridi i njihovi opasni ostaci
Trigliceridi su najzastupljenija vrsta masti u organizmu i predstavljaju važan izvor energije. Međutim, kada su njihove vrijednosti dugotrajno povišene, mogu predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje srca i krvnih sudova.
Posebnu pažnju stručnjaci posvećuju takozvanom remnantnom holesterolu, odnosno ostacima čestica bogatih trigliceridima.
Ove čestice mogu da prodru u zidove arterija i podstaknu zapaljenske procese, čime doprinose razvoju ateroskleroze.
Vrednosti triglicerida iznad 1,7 mmol/l smatraju se povišenim i zahtevaju pažnju, posebno kada su dugotrajno prisutne.
Istraživanja, uključujući španski projekat PREDIMED, ukazala su na povezanost povišenih triglicerida i povećanog rizika od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja, čak i kod osoba koje kontrolišu LDL holesterol.
Lipoprotein(a) – nasledni faktor rizika
Druga vrsta masnoće na koju kardiolozi posebno upozoravaju jeste lipoprotein(a), poznat i kao Lp(a).
Ova čestica veoma je slična LDL holesterolu, ali ima dodatnu proteinsku komponentu zbog koje predstavlja poseban faktor rizika za bolesti srca i krvnih sudova.
Njegova koncentracija uglavnom je određena genetikom, zbog čega ishrana i fizička aktivnost imaju ograničen uticaj na njegovo snižavanje.
Zato kardiolozi sve češće preporučuju da svaka odrasla osoba barem jednom u životu provjeri nivo Lp(a).
Ukoliko je vrijednost povišena, ljekar može prilagoditi preventivni pristup i dodatno obratiti pažnju na kontrolu krvnog pritiska, LDL holesterola, tjelesne težine i drugih faktora rizika.
Kako smanjiti rizik i zaštititi srce?
Kada je riječ o trigliceridima, promene životnih navika mogu imati značajan efekat. Stručnjaci preporučuju nekoliko koraka.
Smanjenje unosa šećera i rafinisanih ugljenih hidrata.
Održavanje zdrave tjelesne težine.
Redovnu fizičku aktivnost.
Uravnoteženu ishranu sa manje zasićenih masti.
Redovne kontrole masnoća u krvi.
Kod osoba kod kojih ove mjere nisu dovoljne ljekar može preporučiti odgovarajuću terapiju.
Posebnu pažnju privlače i novi ljekovi zasnovani na RNK tehnologiji, koji bi u budućnosti mogli da omoguće efikasniju kontrolu određenih naslednih faktora rizika.
Stručnjaci upozoravaju na to da nizak LDL holesterol nije jedini pokazatelj zdravlja srca. Zato je važno razgovarati s ljekarom o kompletnoj analizi masnoća u krvi, uključujući trigliceride i lipoprotein(a).
Izvor:DAN
