Može li jedan nerv da pomogne tijelu da se izbori sa stresom?

Vagusni nerv, opisan kao „informacioni autoput“ koji organima govori kako da se odmaraju, mogao bi biti jedan od najvažnijih nervnih puteva koji se granaju kroz naše tijelo. Iako su istraživanja još u toku, naučnici ispituju da li bi stimulacija vagusnog nerva mogla da se primijeni u liječenju različitih mentalnih i fizičkih zdravstvenih problema, piše Science Focus.

Jedan od takvih uređaja je Nurosym, nosiva tehnologija koja se pričvršćuje oko uha i stimuliše nerv blagom električnom strujom. U nastavku ćemo objasniti kako funkcioniše, koja naučna istraživanja stoje iza njega i šta pokazuju dosadašnji rezultati.

Riječ „vagus“ na latinskom znači „lutajući“, što prilično dobro opisuje njegovu ulogu. Protežući se od moždanog stabla do organa, uključujući srce, pluća i crijeva, vagusni nerv je najduži kranijalni nerv u tijelu i ima centralnu ulogu u mnogim automatskim funkcijama na koje se svakodnevno oslanjamo.

U suštini, mnoga vlakna unutar vagusnog nerva prenose informacije iz organa nazad do mozga. Na taj način mozak dobija pregled onoga što se dešava u tijelu, kako bi druga nervna vlakna mogla da reaguju i regulišu te procese.

Kakva je njegova veza sa stresom i opuštanjem?

Vagusni nerv je glavni dio parasimpatičkog nervnog sistema, koji se često opisuje kao režim „odmora i varenja“.

Ovaj sistem djeluje kao protivteža reakciji „bori se ili bježi“ – tokom koje se ubrzavaju rad srca i disanje dok reagujemo na stres – a koju kontroliše simpatički nervni sistem. Kada stres prođe, vagusni nerv pomaže nam da se smirimo i vratimo u opuštenije stanje.

„To je jedini protivtežni sistem koji imamo u tijelu, a koji ublažava reakciju na stres“, kaže dr Elizabeta Burki, koja vodi translaciona istraživanja u kompaniji Parasym, proizvođaču uređaja Nurosym.

Istraživači su sve više zainteresovani za način na koji vagusni nerv pomaže u regulisanju reakcije organizma na stres. Neka istraživanja kompanije Parasym povezuju depresiju i druge probleme mentalnog zdravlja sa promijenjenom aktivnošću autonomnog nervnog sistema, uključujući smanjene pokazatelje funkcije parasimpatičkog sistema.

Varijabilnost srčanog ritma (HRV) – odnosno promjene u vremenskim razmacima između otkucaja srca – često se koristi kao pokazatelj efikasnosti parasimpatičkog nervnog sistema. Veća varijabilnost srčanog ritma uglavnom se povezuje sa većom aktivnošću parasimpatičkog sistema, dok manja varijabilnost može ukazivati na to da tijelo provodi više vremena u stanju pojačanog stresa.

Šta je stimulacija vagusnog nerva?

Stimulacija vagusnog nerva (VNS) funkcioniše tako što se nerv aktivira slanjem slabih električnih impulsa.

Ovaj koncept nije nov. Ugradni uređaji koriste se decenijama za liječenje stanja poput epilepsije i, u pojedinim slučajevima, retkih oblika depresije otpornih na terapiju.

U novije vrijeme, neinvazivni uređaji koji se pričvršćuju sa strane uha koriste se za stimulaciju nerva. Ovi uređaji šalju blage električne impulse do nerva, što često izaziva blago zujanje ili osjećaj peckanja.

Istraživanja još nisu dala konačne rezultate, ali se njihov broj tokom godina povećava. Neki nalazi su ohrabrujući. Na primjer, istraživači sa Univerziteta Teksas u Dalasu liječili su devet osoba sa posttraumatskim stresnim poremećajem pomoću stimulacije vagusnog nerva, koristeći drugi minijaturni uređaj.

U roku od šest mjeseci zabilježena su značajna poboljšanja, iako su potrebna veća klinička ispitivanja kako bi se bolje razumjela i procenila efikasnost ovih uređaja.

U drugim istraživanjima pokazano je da stimulacija vagusnog nerva može da pomogne u ublažavanju anksioznosti.

Kako funkcioniše Nurosym?

Uređaj Nurosym nosi se na uhu i stimuliše ušnu granu vagusnog nerva tako što šalje blage, ciljane električne impulse. Ova tehnologija poznata je kao „aurikularna vagalna neuromodulaciona terapija“ i osmišljena je da poveća aktivnost parasimpatičkog nervnog sistema.

Kompanija Nurosym preporučuje korišćenje uređaja od 30 do 60 minuta dnevno. Može se nositi i tokom aktivnosti niskog intenziteta, poput čitanja, učenja ili opuštanja pred spavanje.