Foto:Shutterstock
Predsjednik Evropske asocijacije za proučavanje dijabetesa (EASD) Frančesko Đorđino izjavio je u Milanu da dijabetes nije samo jedna bolest, već da postoje njegove višestruke manifestacije, zbog čega su novi ljekovi i veća efikasnost u ranom otkrivanju i lečenju među najvažnijim pravcima u borbi protiv dijabetesa.
“Glavna poruka je da dijabetes nije jedna bolest, već da postoje veoma različite manifestacije dijabetesa, kako tipa 2, tako i tipa 1, i moramo bolje da razumijemo tu različitost i efikasnije koristimo alate koje imamo“, rekao je Đorđino u razgovoru sa novinarima.
Kao jedan od najvažnijih pravaca razvoja, Đorđino je izdvojio nove ljekove i vještačku inteligenciju.
Novi lekovi „ispunjavaju očekivanja“, posebno kada je riječ o smanjenju tjelesne težine i kontroli povišenog šećera u krvi, dodao je on.
„Imamo ljekove koji su efikasniji u smanjenju tjelesne težine i veoma efikasni u kontroli hiperglikemije, posebno kod ljudi kojima je dijabetes tipa 2 tek dijagnostikovan“, rekao je Đorđino, dodajući da se očekuju i novi podaci o zaštiti organa, što ostaje jedan od važnih izazova za osobe sa dijabetesom.
Govoreći o rastu broja oboljelih, Đorđino je rekao da prevalencija dijabetesa na globalnom nivou prelazi deset odsto i da se najveći porast bilježi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, gdje je istovremeno najveći udio ljudi sa dijabetesom koji ne dobijaju odgovarajuće liječenje.
Kao glavne pokretače porasta broja oboljelih, naveo je gojaznost, prekomjernu tjelesnu težinu i višak masnog tkiva, ali i demografski rast, ističući da će broj oboljelih rasti čak i kada procenat populacije sa dijabetesom ostane isti.
„To je veoma važan izazov i za zdravstvene sisteme, što znači da moramo da reagujemo ranije, prije svega da spriječimo bolest ili da je veoma intenzivno liječimo kada se prvi put dijagnostikuje“, rekao je predsjednik EASD.
Povodom Evropske nedjelje skrininga, Đorđino je istakao značaj jednostavne poruke „Znajte svoje brojeve“, odnosno redovnog provjeravanja nivoa šećera u krvi ili HbA1c, krvnog pritiska i LDL holesterola.
„Poznavanje tih brojeva može napraviti veliku razliku u prevenciji kardiovaskularnih bolesti“, ukazao je on.
Kada je riječ o budućnosti liječenja dijabetesa tipa 1, Đorđino je ukazao na mogućnost odlaganja pojave bolesti primenom imunoterapije kod osoba koje se nalaze u drugoj fazi dijabetesa tipa 1, odnosno imaju autoimunitet i početne poremećaje nivoa glukoze.
Prema njegovim riječima, takva terapija može da odloži pojavu bolesti za oko dvije godine, dok se očekuje razvoj dodatnih ljekova sa sličnim efektom, koji bi mogli da se koriste i u kombinaciji sa već dostupnim terapijama.
Za dijabetes tipa 2, kako je naveo, veliki potencijal postoji u primjeni ljekova koji značajno utiču na smanjenje tjelesne težine, jer bi uklanjanje gojaznosti moglo da doprinese prevenciji bolesti i smanjenju opterećenja komplikacijama kod već oboljelih.
„Ljudi sa dijabetesom imaju veći rizik od komplikacija i smrtnosti. Ali to nije cijela priča. I dalje moramo da pronađemo načine da poboljšamo oporavak beta ćelija kod ljudi sa dijabetesom tipa 2“, rekao je Đorđino.
Gojaznost i dijabetes spadaju među najrasprostranjenije hronične bolesti u svijetu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od milijardu ljudi širom svijeta živi sa gojaznošću, dok Međunarodna federacija za dijabetes procjenjuje da oko 589 miliona odraslih osoba ima dijabetes, pri čemu većina ima dijabetes tipa 2.
Godišnji kongres EASD, 62. po redu, održava se u Milanu od 28. septembra do 2. oktobra i okuplja stručnjake koji predstavljaju nova istraživanja i saznanja u oblasti dijabetesa i njegovih komplikacija.
Izvor:DAN
