Zašto su nam stopala hladna, šta nam to tijelo poručuje

Iako je često riječ o prirodnoj reakciji tijela na niske temperature, slaba cirkulacija i određena medicinska stanja zahtijevaju pažnju, piše RTS.

Svaka osoba ima drugačiju osjetljivost na hladnoću, ali ljudsko tijelo funkcioniše na sličan način kada temperature padnu. Kada se nađemo u hladnom okruženju, krvni sudovi u ekstremitetima se sužavaju kako bi se smanjio gubitak toplote.

Organizam tada ulazi u režim preživljavanja i preusmjerava protok krvi ka vitalnim organima, poput srca i pluća. Budući da su stopala najudaljenija od srca, sasvim je očekivano da će se ona prva ohladiti. Ovaj proces smanjuje količinu kiseonika u tkivima, što ponekad može izazvati blagu promjenu boje kože.

Prirodni odgovor organizma i stres

Pored spoljašnje temperature, značajan faktor predstavlja i visok nivo stresa ili anksioznosti. Jedna od prirodnih reakcija tijela na stresne situacije jeste oslobađanje adrenalina u krvotok. Dok cirkuliše, adrenalin izaziva sužavanje perifernih krvnih sudova, što dodatno smanjuje dotok krvi u najudaljenije djelove tijela.

Ovaj mehanizam čuva energiju i priprema organizam za potencijalnu opasnost, ali u modernom vremenu može rezultirati hronično hladnim rukama i nogama. Smanjenje napetosti može pomoći u ublažavanju ovih simptoma u situacijama kada nismo direktno ugroženi.

Jedan od najčešćih razloga za redovno smrzavanje ekstremiteta leži u lošoj cirkulaciji. Nedostatak fizičke aktivnosti, dugotrajno sjedenje za radnim stolom ili nošenje preuske obuće značajno otežavaju putovanje krvi do donjih djelova tijela.

Pored toga, loše životne navike poput pušenja imaju vazokonstriktorni efekat, što znači da dodatno otežavaju protok krvi kroz organizam. Zbog toga se pušači mnogo češće žale na nelagodnost izazvanu hladnim stopalima u poređenju sa osobama koje ne konzumiraju duvan.

Hladna stopala ponekad predstavljaju rani simptom osnovnih medicinskih stanja koja ometaju pravilan protok krvi. Dijabetes, može dovesti do periferne neuropatije, odnosno oštećenja živaca koje stvara osjećaj hladnoće, čak i kada su stopala na dodir topla.

Anemija je još jedno često stanje koje se javlja kada tijelo nema dovoljno crvenih krvnih zrnaca za efikasan prenos kiseonika. Takođe, smanjena funkcija štitne žlijezde otežava normalan metabolizam, što direktno utiče na sposobnost tela da reguliše temperaturu.

Neki ljudi pate od specifičnih poremećaja koji izazivaju burne reakcije na promjene temperature ili stresne događaje. Rejnoov fenomen je stanje usled kojeg krvni sudovi postaju preosjetljivi, pa se prsti na nogama mogu obojiti u bijelu ili plavu boju i postati utrnuli.

Rijetka pojava je i Birgerova bolest, oboljenje usko povezano sa upotrebom duvanskih proizvoda, koje izaziva oticanje krvnih sudova i formiranje opasnih ugrušaka. Ukoliko se pojave rane koje ne zarastaju ili snažni bolovi tokom hodanja, neophodno je što prije zatražiti stručnu medicinsku pomoć.

Jednostavna rešenja i preporuke

Iako ozbiljna oboljenja zahtijevaju medicinski tretman, u većini slučajeva problem se može ublažiti promjenom svakodnevnih navika. Stručnjaci koji proučavaju hladna stopala savjetuju nošenje toplih čarapa, pri čemu je vuna najbolji materijal za termičku izolaciju jer zadržava vazduh i odlično odvodi vlagu.

Zanimljivo je da previše debele čarape ili nošenje više pari istovremeno može pogoršati situaciju, jer vrše pritisak na stopalo i tako prekidaju ionako slabu cirkulaciju. Fizička aktivnost, čak i u vidu kratkih vježbi istezanja ili lagane šetnje, predstavlja najbrži način da se podstakne protok tople krvi kroz cijelo tijelo.

Topla kupka u trajanju od 10 do 15 minuta takođe može pružiti trenutno olakšanje i prijatno opustiti mišiće na kraju napornog dana. Međutim, ukoliko su vam stopala stalno hladna i blijeda, čak i u veoma toplim prostorijama, to može biti znak za uzbunu.

Pojava trnaca, dugotrajni gubitak osjećaja ili vidljive promjene na koži su jasni simptomi zbog kojih bi trebalo zakazati ljekarski pregled. Pravovremena dijagnoza omogućava primjenu adekvatne terapije koja cilja osnovni uzrok, umjesto da se bori samo sa njegovim upornim posledicama.