Studija: Promjene na kapcima povezane su sa većim rizikom od srčanog i moždanog udara

Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničava protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija sporo i tiho, bez simptoma, pre nego što izazove ozbiljno zdravstveno stanje.

Zbog toga istraživači tragaju za upozoravajućim znacima ateroskleroze koji bi mogli da pomognu ljekarima da je ranije otkriju.

Nova studija, objavljena u časopisu Atherosclerosis, bavila se stanjem koje se naziva ksantelazma, pri kojem se oko očiju pojavljuju žućkaste naslage.

Te promjene postaju ispupčene kada se ćelije imunskog sistema koje se nazivaju makrofagi napune holesterolom i drugim mastima. Ovo stanje je često, ali ne uvijek, povezano i sa višim nivoom holesterola u krvi, prenosi Science alert.

Pošto masne naslage takođe imaju važnu ulogu u aterosklerozi, istraživači sa Univerziteta Stanford pretpostavili su da bi mogla da postoji povezanost.

„Nekoliko studija podržalo je povezanost između ksantelazme i povećanog rizika od kardiovaskularnih događaja, dok druge dovode u pitanje da li je ona nezavisan faktor rizika kada se uzmu u obzir tradicionalni faktori rizika“, napisali su istraživačica oftalmologije sa Stanforda Negin Javari i njene kolege u objavljenom radu.

Zatim je dodala:

„Kako istraživanja nastavljaju da razjašnjavaju odnos između ksantelazme i kardio-cerebrovaskularnih faktora rizika, željeli smo da procijenimo povezanost između ksantelazme i velikih kardio-cerebrovaskularnih događaja u velikoj populaciji.“

Studija je analizirala zdravstvene podatke 17.925 osoba kojima je dijagnostikovana ksantelazma i isti broj odgovarajućih kontrolnih ispitanika, odnosno ljudi sa prezbiopijom, stanjem koje dovodi do slabijeg vida na blizinu. Oni su izabrani zato što su morali da prođu pregled očiju, čime je potvrđeno da nemaju ksantelazmu.

Tokom prve godine praćenja, jedan odsto osoba sa ksantelazmom, odnosno 178 pacijenata, doživeo je srčani udar, u poređenju sa 0,35 odsto, odnosno 63 osobe, u kontrolnoj grupi.

Kada je riječ o moždanom udaru, ti procenti iznosili su 0,95 odsto i 0,3 odsto, dok su za tranzitorni ishemijski napad, odnosno „mini-moždani udar“, iznosili 0,6 odsto i 0,19 odsto.

Iako su svi ovi procenti niski, rizik je bio nekoliko puta veći u grupi sa ksantelazmom.

Razlika između dvije grupe se tokom vremena blago smanjivala, ali je i nakon pet i deset godina rizik i dalje bio značajno veći kod osoba sa ksantelazmom.

„Ksantelazma je povezana sa većom kratkoročnom i dugoročnom učestalošću velikih kardio-cerebrovaskularnih događaja u periodu do deset godina, što ukazuje na njenu vrijednost kao kliničkog pokazatelja pri procjeni kardio-cerebrovaskularnog rizika i preventivnom liječenju“, navode istraživači.

Učestalost ovih srčanih događaja bila je slična u grupi sa ksantelazmom bez obzira na to da li su ispitanici imali abnormalno visoke nivoe masti u krvi, što sugeriše da to nije jedini faktor koji stoji u osnovi ovog povećanog rizika.

Iako se blijede, natečene promjene karakteristične za ksantelazmu same po sebi smatraju bezopasnim, rezultati predstavljaju dodatni dokaz da bi mogle da ukazuju na nešto drugo, uključujući i moguće buduće kardiovaskularne probleme.

„Naša studija sugeriše da se ksantelazma može smatrati faktorom rizika za buduće velike kardio-cerebrovaskularne događaje“, navode istraživači i dodaju da većinu pacijenata sa ksantelazmom pregledaju dermatolozi iz estetskih razloga, dok istovremeno mogu da imaju nedijagnostikovane ili nekontrolisane kardiovaskularne faktore rizika koji doprinose ovom povećanom riziku.

Nema naznaka da same naslage na kapcima izazivaju srčani ili moždani udar, ali istraživači ukazuju da bi osobe sa ksantelazmom u budućnosti mogle da budu pregledane zbog mogućih ranih problema sa zdravljem srca.

Ksantelazme lekari lako mogu da uoče, pa bi kod tih osoba mogle da predstavljaju koristan upozoravajući znak koji bi omogućio da se promjene životnih navika ili terapija uvedu na vreme, prije nego što dođe do ozbiljnih kardio-cerebrovaskularnih događaja.

Buduća istraživanja mogla bi detaljnije da ispitaju razloge zbog kojih osobe sa ksantelazmom imaju toliko veći rizik od srčanog i moždanog udara i tako istraživačima pruže bolje razumijevanje načina na koji se ovi problemi razvijaju.

„Redovno praćenje i liječenje kod lekara opšte prakse mogu da pomognu u uvođenju preventivnih mjera, kao što su promjene životnih navika, terapija ljekovima za snižavanje masnoća u krvi i kontrola hipertenzije, odnosno visokog krvnog pritiska“, navode istraživači.

Kako su naveli, zbog toga rezultati njihove studije naglašavaju važnost ranog pregleda pacijenata sa ksantelazmom kako bi se otkrila i kontrolisala njihova osnovna sistemska oboljenja i tako pomoglo u sprečavanju mogućih kardio-cerebrovaskularnih događaja.