Foto:Shutterstock
Vitamin D može pomoći u smanjenju upale crijeva i poboljšanju simptoma kod osoba sa inflamatornom bolešću crijeva (IBD).
Dvanaestonedjeljna studija pokazala je da vitamin D povećava nivo zaštitnih antitijela u crijevima i smanjuje markere upale, piše Eatingwell.
Inflamatorna bolest crijeva (IBD), koja prvenstveno obuhvata Kronovu bolest i ulcerozni kolitis, izaziva hroničnu upalu digestivnog trakta. Ako vi ili neko koga poznajete živi sa IBD-om, vjerovatno razumijete koliko ovo stanje može biti bolno i ometajuće. Iako je tačan uzrok IBD-a složen, naučnici vjeruju da proizlazi iz kombinacije genetike i faktora iz okruženja.
Jedan od najvažnijih djelova ove slagalice jeste crijevni mikrobiom – bilioni bakterija koje žive u našem digestivnom sistemu. Kod osoba sa IBD-om, imuni sistem može početi da posmatra bezopasne ili čak korisne bakterije u crijevima kao prijetnju, pokrećući napad koji dovodi do hronične upale.
Većina postojećih terapija usmjerena je na smirivanje imunog sistema, ali ne rešava direktno narušen odnos između imunog sistema i crijevnog mikrobioma. Pronalaženje načina za obnavljanje izgubljene imunološke tolerancije moglo bi otvoriti vrata boljim metodama liječenja ili čak prevencije IBD-a. Nedavno su istraživači usmjerili pažnju na vitamin D, nutrijent poznat po snažnom uticaju na imuni sistem, kako bi ispitali može li pomoći u povezivanju imuniteta i crijevnih bakterija. Rezultati su objavljeni u časopisu Cell Reports Medicine.
Kako je studija sprovedena?
Da bi razumjeli kako vitamin D može uticati na odnos između imunog sistema i crijevnih bakterija, istraživači su osmislili dvanaestonedjeljnu kliničku studiju u kojoj je učestvovalo 48 pacijenata. Svi učesnici imali su ulcerozni kolitis ili Kronovu bolest, a na početku studije imali su nizak nivo vitamina D u krvi.
Tokom istraživanja, pacijenti su uzimali visoku dozu oralnog vitamina D – oko 1.250 mikrograma jednom nedjeljno tokom 12 nedjelja.
Istraživači su prikupljali uzorke krvi i stolice prije početka studije i nakon isteka 12 nedjelja.
Da bi vidjeli šta se tačno mijenja u organizmu pacijenata, istraživački tim koristio je sortiranje bakterija i specijalizovano genetsko sekvenciranje kako bi proučio dvije specifične vrste antitijela: imunoglobulin A (IgA) i imunoglobulin G (IgG). IgA uglavnom djeluje kao zaštitni „čuvar mira“ u crijevima, dok se IgG često povezuje sa upalom.
Tim je takođe koristio sekvenciranje RNK pojedinačnih ćelija kako bi pratio promjene u bijelim krvnim zrncima, što im je omogućilo detaljan uvid u reakciju imunog sistema na suplement.
Šta je studija pokazala?
Nakon 12 nedjelja, istraživači su izvijestili da su osobe koje su uzimale vitamin D povećale nivo vitamina D u krvi u prosjeku za 20 jedinica.
Još važnije, kod pacijenata je zabilježen značajan pad ključnog markera upale crijeva u stolici poznatog kao fekalni kalprotektin, koji je smanjen za 722 mikrograma po gramu, odnosno za oko 69 odsto.
Pacijenti su takođe prijavili smanjenje simptoma IBD-a i poboljšanje ukupnog kvaliteta života.
Kada su istraživači detaljnije proučili procese na ćelijskom nivou, otkrili su promjene u načinu na koji imuni sistem komunicira sa bakterijama u crijevima. Zabeležen je gotovo 18-procentni porast vezivanja zaštitnih IgA antitela za crijevne bakterije, dok je vezivanje inflamatornih IgG antitijela smanjeno za oko devet odsto.
Činilo se da vitamin D podstiče imuni sistem da prepoznaje i podržava korisne bakterije sa protivupalnim dejstvom, poput Lachnospiraceae i Blautia, dok istovremeno smanjuje inflamatorni odgovor prema potencijalno štetnim bakterijama, kao što su Proteobacteria.
Pored toga, terapija vitaminom D bila je povezana sa povećanim brojem regulatornih T i B ćelija u krvi. Ove regulatorne ćelije funkcionišu kao „kočnice“ imunog sistema i pomažu u suzbijanju nepotrebne upale.
Ograničenja studije
Iako su rezultati obećavajući, važno je posmatrati ih u kontekstu ograničenja studije.
Najveći nedostatak jeste izostanak placebo grupe. Pošto su svi učesnici dobijali vitamin D, istraživači su mogli da uporede rezultate samo sa njihovim početnim vrijednostima, a ne sa kontrolnom grupom.
Pored toga, studija je bila relativno kratka i trajala je samo 12 nedjelja, a broj učesnika bio je mali.
Istraživači takođe nisu pratili koliko su vitamina D ispitanici unosili hranom ili dobijali izlaganjem suncu tokom studije, što je moglo uticati na rezultate.
Na kraju, korišćeno genetsko sekvenciranje identifikovalo je samo bakterije, pa nije poznato kako vitamin D utiče na viruse ili gljivice u crijevima.
Kako se ovo može primijeniti u svakodnevnom životu?
Za osobe koje žive sa IBD-om, ovo istraživanje ukazuje na potencijalni značaj praćenja nivoa vitamina D.
O vitaminu D često razmišljamo u kontekstu zdravlja kostiju, ali ova studija pokazuje da on ima ključnu ulogu i u podršci zdravlju crijeva i imunog sistema.
Ako imate IBD i nedostatak vitamina D, korigovanje tog nedostatka moglo bi biti praktičan i pristupačan način da se, uz nadzor ljekara, smanji upala crijeva i ublaže svakodnevni simptomi.
Iako su doze korišćene u ovoj studiji relativno visoke – svaki učesnik uzimao je 1.250 mikrograma nedjeljno – možda postoji korist od primjene nižih doza prilagođenih individualnim potrebama. U svakom slučaju, prije uvođenja suplementacije obavezno se posavjetujte sa zdravstvenim radnikom.
Iako suplementacija vitaminom D nije lijek za IBD, čini se da predstavlja potencijalno korisnu strategiju koja može dopuniti standardne medicinske terapije i pomoći u očuvanju zdravlja crijeva.
Mišljenje stručnjaka
Ova dvanaestonedjeljna intervencijska studija objavljena u časopisu Cell Reports Medicine pruža uvjerljive dokaze da suplementacija vitaminom D može smanjiti aktivnost bolesti i nivo inflamatornih markera kod pacijenata sa IBD-om koji imaju nizak nivo vitamina D.
Istraživači su uspešno pokazali da obnavljanje adekvatnog nivoa vitamina D podstiče zdraviji odnos između imunog sistema i crijevnog mikrobioma, pomerajući ravnotežu sa inflamatornih IgG odgovora ka zaštitnim IgA odgovorima.
Iako su ovi rezultati uzbudljivi, važno je zapamtiti da vitamin D nije samostalan lijek i da je, zbog izostanka placebo grupe, potrebno sprovesti veća randomizovana kontrolisana ispitivanja kako bi se ovi mehanizmi potvrdili.
Pored toga, korišćena doza viša je od one koja se obično preporučuje za svakodnevnu upotrebu i ne bi trebalo da se uzima bez nadzora zdravstvenog radnika.
Izvor:DAN
