Foto: Privatna arhiva
Prekogranična plaćanja u eurima jednostavnija su, povoljnija i predvidljivija godinu nakon što je Crna Gora počela da primjenjuje SEPA sistem, ocijenio je za Pobjedu Petar Urdešić, potpredsjednik Odbora za platni promet Udruženja banaka Crne Gore.
Prema njegovim riječima, ono što je ranije često podrazumijevalo veće troškove, složenije procedure i duže vrijeme izvršenja danas sve više liči na uslugu kakvu korisnici očekuju od savremenog bankarstva.
“Promjene u načinu života i poslovanja učinile su prekogranična plaćanja dijelom svakodnevice. Studenti iz Crne Gore školuju se širom Evrope, građani rade za kompanije iz drugih zemalja, porodice žive na različitim adresama, a i mala preduzeća sve češće imaju kupce i dobavljače van domaćeg tržišta. Plaćanje školarine u Sloveniji, prijem honorara iz Njemačke ili izmirivanje obaveza prema dobavljaču iz Italije više nijesu izuzeci, već dio svakodnevnog ekonomskog života”, kazao je Urdešić.
Dodao je da se način na koji ljudi žive i posluju promijenio brže od načina na koji su godinama slali novac, zbog čega platni sistem mora da prati tu promjenu.
Niži troškovi i jasnija pravila
“SEPA predstavlja zajedničko područje plaćanja u eurima u kojem se domaći i prekogranični transferi izvršavaju prema zajedničkim pravilima. Za korisnika, međutim, najvažniji su cijena, brzina, jednostavnost i sigurnost plaćanja”, istakao je Urdešić.
Efekti su posebno vidljivi kod građana. Naknada za prvi dnevni SEPA transfer fizičkog lica u iznosu do 200 eura može iznositi najviše dva centa, dok je za elektronske transfere do 20.000 eura ograničena na najviše 1,99 eura.
“Da je SEPA brzo postala standard, pokazuju i podaci Centralne banke Crne Gore. Tim sistemom već se realizuje više od 93 odsto prekograničnih transakcija građana do 200 eura, kao i gotovo 89 odsto transakcija u vrijednosti od 200 do 20.000 eura. To je možda i najbolji pokazatelj uspjeha, jer nova usluga prestaje da bude nova i postaje uobičajen način plaćanja”, naveo je Urdešić.
Promjena se ne ogleda samo u cijeni. Kako ističe, kod standardnog elektronskog SEPA transfera sredstva se prenose banci primaoca najkasnije narednog bankarskog radnog dana od prijema naloga, uz rokove obrade koje definiše banka.
“Takav način plaćanja građanima i kompanijama donosi predvidljivost, koja je u finansijskim uslugama često jednako važna kao i brzina”, naglasio je Urdešić.
Dodao je da porodica koja plaća školarinu u inostranstvu može unaprijed znati trošak transakcije i izvršiti plaćanje elektronskim putem.
“Kompanija koja redovno izmiruje obaveze prema dobavljačima u drugim evropskim zemljama lakše planira obaveze i novčane tokove”, kazao je on.
Iza jednostavnog transfera stoji složen sistem
“Korisniku bi plaćanje trebalo da bude jednostavno: unos nekoliko podataka, potvrda naloga i jasno očekivanje kada će sredstva stići. Proces koji stoji iza toga, međutim, znatno je kompleksniji za banke”, rekao je Urdešić.
Uvođenje SEPA-e zahtijevalo je prilagođavanje informacionih sistema i procedura za obradu i izvršavanje naloga, obuku zaposlenih i primjenu novih tehničkih standarda. Jedan od važnih elemenata bio je ISO 20022, međunarodni standard koji definiše način strukturiranja i razmjene podataka o plaćanju između finansijskih institucija.
“Njegova primjena zahtijevala je potpuno usklađivanje sistema, procesa i operativnih procedura. Priprema nije obuhvatila samo provjeru situacija u kojima transakcija prolazi bez problema. Bilo je potrebno testirati kompletan tok, od prijema i izvršenja naloga do knjiženja, odbijanja ili povraćaja sredstava i unaprijed definisati postupanje u svakoj od tih situacija”, naglasio je Urdešić.
On dodaje da se upravo u tome vidi koliko je u savremenim finansijskim uslugama važna povezanost tehnologije i operacija.
“Dobar softver bez dobro definisanog procesa nije dovoljan, kao što ni dobra procedura nema veliku vrijednost ako sistemi koji je podržavaju ne mogu pouzdano da je sprovedu”, kazao je Urdešić.
Zato je, kako kaže, uvođenje SEPA-e bilo mnogo više od tehničke implementacije.
“Projekat je zahtijevao koordinaciju tehnoloških i operativnih timova, banaka, dobavljača softvera, Centralne banke i drugih učesnika u platnom sistemu. Rokovi su bili zahtjevni, a planiranje i komunikaciju dodatno je otežavao veliki broj međuzavisnosti”, naveo je on.
Posebno je istakao saradnju unutar bankarskog sektora. Navodi da su banke u svakodnevnom poslovanju konkurenti, ali su tokom ovog projekta morale da djeluju i kao partneri.
Razmjenjivana su iskustva, rješavana zajednička pitanja i usklađivani rokovi, dok je Centralna banka imala važnu regulatornu, stručnu i koordinacionu ulogu.
Konačna mjera uspjeha je, prema ocjeni Urdešića, jasna: tržište je bilo spremno, sistem je funkcionisao, a korisnik nije morao da zna koliko je kompleksnosti bilo potrebno da bi njegovo iskustvo ostalo jednostavno.
Uvođenje SEPA-e bila je i dobra provjera kapaciteta domaćeg bankarskog sektora. Urdešić je ocijenio da malo tržište ne mora da znači i male sposobnosti.
“Iskustvo je pokazalo da je moguće u relativno kratkom roku usvojiti zahtjevne standarde, prilagoditi tehnologiju i operativne procese i ponuditi uslugu u skladu s očekivanjima savremenog evropskog bankarstva”, rekao je Urdešić.
Dodao je da je SEPA, šire posmatrano i praktičan primjer evropske integracije Crne Gore ,,jer se platni sistem funkcionalno približava pravilima i standardima zajedničkog evropskog finansijskog prostora“,
Sljedeći korak: Brža i sigurnija plaćanja
“Razvoj platnog prometa tu se ne završava. Očekivanja korisnika nastaviće da rastu, plaćanja će postajati brža, mobilno bankarstvo jednostavnije, a broj servisa koji omogućavaju da se finansijske obaveze završavaju bez odlaska u poslovnicu sve veći”, kazao je Urdešić.
Instant plaćanja i povezani servisi prirodan su naredni korak u tom razvoju. Međutim, upozorio je da brzina, sama po sebi nije dovoljna.
“Kvalitet savremenog platnog sistema mjeri se i time da novac brzo stigne pravom primaocu, uz poznat trošak i nivo sigurnosti koji korisniku uliva povjerenje u cijeli proces. Zbog toga će, uporedo s brzinom, rasti značaj sistema za prepoznavanje grešaka i prevara, provjeru podataka i pravovremeno informisanje korisnika”, kazao je Urdešić.
Dio odgovornosti ostaje i na samim korisnicima. Prije potvrde naloga potrebno je provjeriti IBAN, ime primaoca i iznos.
“Poseban oprez potreban je kada neko iznenada promijeni instrukcije za plaćanje ili insistira na tome da transfer mora biti izvršen odmah. Što je transakcija brža, manje vremena ostaje za ispravljanje greške”, naveo je Urdešić.
On je savjetovao korisnicima da prije narednog plaćanja u eurima prema inostranstvu provjere da li njihova banka nudi SEPA transfer i pod kojim uslovima.
“Navike u plaćanju često se mijenjaju sporije od same tehnologije. Godinu nakon početka SEPA plaćanja možda upravo tu leži najveći rezultat ove promjene. SEPA nije važna zbog svoje skraćenice niti zbog tehnologije koja se nalazi iza nje, već zato što građani jednostavnije i povoljnije šalju i primaju novac, mali preduzetnici efikasnije plaćaju dobavljače, a kompanije lakše posluju sa partnerima iz drugih evropskih zemalja”, ocijenio je Urdešić.
On je istakao da je za finansijski sektor značaj SEPA-e širi.
“Ona je pokazala da zajednički standardi, dobra koordinacija i tehnološka modernizacija mogu relativno brzo da donesu konkretnu korist korisnicima. Najbolja infrastruktura je ona o kojoj korisnik ne mora mnogo da razmišlja – plaćanje jednostavno funkcioniše”, zaključio je Urdešić.
Izvor:Pobjeda
