Foto:Pixabay
Sudije bi ubuduće u penziju odlazile sa navršenih 66 godina života, uvode se novi kriterijumi za izbor sudija viših sudova, proširuju prava kandidata koji konkurišu za sudijske funkcije, pooštrava disciplinska odgovornost, mijenja sistem ocjenjivanja rada sudija, a prvi put će biti moguće voditi disciplinski postupak protiv sudije i nakon što mu prestane funkcija ukoliko je postupak već bio pokrenut zbog težeg prekršaja. To su neke od novina Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koji je Vlada dostavila Skupštini Crne Gore na usvajanje po hitnom postupku. Kako su istakli iz Vlade riječ je o jednom od najvažnijih zakona za ispunjavanje završnih mjerila u pregovaračkom Poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava.
U obrazloženju se navodi da je osnovni cilj izmjena unapređenje efikasnosti pravosuđa kroz brže popunjavanje sudijskih mjesta, kvalitetnije ocjenjivanje rada sudija i snažnije mehanizme njihove odgovornosti.
„Izmjene ovog zakona vrše se kako bi se upražnjena sudijska mjesta popunjavala blagovremeno, unaprijedio sistem ocjenjivanja i ojačala disciplinska odgovornost i kvalitet i kvantitet rada, a sve u cilju efikasnosti rada sudova i jednakosti građana pred zakonom i ostvarivanja sudske zaštite u razumnom roku“, navodi se u obrazloženju Predloga zakona.
Jedna od izmjena odnosi se na uslove za prestanak sudijske funkcije zbog odlaska u penziju, pitanje koje je posljednjih godina izazivalo brojne polemike i različita pravna tumačenja.
Predlogom zakona propisuje se da sudija i predsjednik suda pravo na starosnu penziju stiču sa navršenih 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
U obrazloženju je naglašeno da je ostavljena mogućnost da sudije, ukoliko to same zatraže, u penziju odu i ranije – sa navršenom 61 godinom života i 40 godina staža ili sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža.
Prema mišljenju Vlade cilj ovog rješenja je da se pitanje penzionisanja sudija konačno uredi na jedinstven način.
„Uslovi za sticanje prava na starosnu penziju sudija predstavljaju jedan od razloga za prestanak funkcije, što je u dosadašnjoj praksi izazivalo različita tumačenja, pa će kroz ovaj poseban zakon ovo pitanje biti uređeno na jedinstven način“, piše u obrazloženju.
Međutim, predviđeno je da ovo rješenje važi do 1. januara 2028. godine.
U Predlogt zakona našle su se izmjene i u načinu izbora sudija viših sudova.
Na svakih 15 sudijskih mjesta jedno bi moglo biti popunjeno kandidatom koji ne dolazi kroz sistem redovnog napredovanja u sudstvu, već iz reda advokata, državnih tužilaca, notara, profesora prava ili drugih pravnika sa najmanje 15 godina iskustva.
Za ove takozvane otvorene pozicije biće raspisivani posebni javni oglasi, a kandidati će biti rangirani na osnovu stručnog znanja, radnog iskustva, kvaliteta rada, motivacije, komunikativnosti, sposobnosti donošenja odluka i razumijevanja uloge sudije u društvu.
„Predlaže se da na svakih 15 mjesta sudija u višem sudu bude biran jedan sudija koji ne dolazi kroz sistem napredovanja nego kao tzv. otvorena pozicija“, navodi se u obrazloženju.
Predlogom zakona proširuju se i prava kandidata koji se prijavljuju na oglase za izbor sudija osnovnih sudova.
Kandidatima će biti omogućeno da izvrše uvid i kopiraju kompletnu dokumentaciju, pisane testove i ocjene svih prijavljenih kandidata, kako bi mogli efikasnije zaštititi svoja prava.
„Predlaže se unapređenje prava kandidata koji su se prijavili na javni oglas za sudiju u osnovnom sudu da imaju pravo na uvid i kopiranje dokumentacije kako bi mogli da zaštite svoja prava kroz mogućnost vođenja upravnog spora“, navodi Vlada.
Novina je i obaveza da godišnji izvještaji Sudskog savjeta sadrže podatke o broju zastarjelih predmeta, ali i razloge zbog kojih je do zastarjelosti došlo.
Na taj način, kako se naglašava, trebala bi se dobiti jasnija slika o efikasnosti rada sudova i uzrocima dugotrajnih postupaka.
Novi sistem ocjenjivanja rada
Značajne izmjene odnose se i na sistem ocjenjivanja sudija.
Umjesto dosadašnjih okvirnih normi, kvantitet rada mjeriće se prema prosječnim mjerilima za određenu vrstu predmeta i veličinu suda.
Za sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici uvode se posebni kriterijumi zbog složenosti predmeta koje rješavaju.
„Unapređuje se potkriterijum kvantitet rada koji će se mjeriti prema prosječnim mjerilima rada, a za sudije Specijalnog odjeljenja u Višem sudu u Podgorici propisuju se posebni indikatori za kvalitet rada imajući u vidu težinu i složenost predmeta u kojima postupaju“, piše u obrazloženju.
Ukida se obavezna kontinuirana obuka za sudije koje budu dobile ocjenu “zadovoljava”, jer u Vladi smatraju da ta ocjena ne treba da nosi iste posljedice kao ocjena “ne zadovoljava”.
Osim toga dijelovi zakona se odnose na disciplinsku odgovornost sudija.
Naime, predlaže se da kao teži disciplinski prekršaji budu tretirani prihvatanje poklona suprotno propisima o sprečavanju sukoba interesa, nedostavljanje podataka o imovini i prihodima radi njihovog prikrivanja, ali i dva utvrđena kršenja Etičkog kodeksa u posljednjih godinu dana.
Pooštravaju se i kriterijumi za najteže disciplinske prekršaje, posebno kada je riječ o šteti nanesenoj ugledu sudstva ili strankama u postupku.
Ovim zakonskim predlogom uvodi se potpuno novo rješenje prema kojem disciplinski postupak neće automatski prestajati ukoliko sudija podnese ostavku ili mu funkcija prestane na njegov zahtjev.
U tom slučaju postupak će biti nastavljen radi utvrđivanja da li je sudija počinio teži ili najteži disciplinski prekršaj.
„Predlaže se novina uvođenja posebnog postupka koji će se nastaviti ako sudija protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak za teži ili najteži disciplinski prekršaj prestane da obavlja funkciju zato što je sam to zatražio“, naglašava se u obrazloženju.
Predložene izmjene unapređuju i materijalna prava sudija koji rade u sudovima van mjesta prebivališta, bez obzira na to kada su izabrani na funkciju.
Takođe, biće omogućeno da sudije za prekršaje, pod propisanim uslovima, trajno dobrovoljno budu premještene u osnovne sudove.
U Vlada tvrde da su sva rješenja pripremana u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije.
„Predložene izmjene imaju za cilj usaglašavanje sa Mišljenjem Venecijanske komisije broj 1183/2024, a što je jedan od uslova za ispunjenje završnih mjerila iz Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i Poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost“, zaključuje se u obrazloženju.
Naglašeno je da za sprovođenje zakona neće biti potrebno obezbijediti dodatna sredstva iz državnog budžeta. Agencija za sprečavanje korupcije ASK ocijenila je da predložene izmjene ne stvaraju nove koruptivne rizike, dok je Ministarstvo evropskih poslova dalo pozitivno mišljenje o njihovoj usklađenosti sa pravnom tekovinom Evropske unije.
Aleksandra Obradović
Izvor:CDM
