Predsjednik podržava povećanje životnog standarda, ali ujedno ističe da mora da počiva
na odgovornim ekonomskim odlukama, pouzdanim analizama i dijalogu sa socijalnim
partnerima
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, zatraživši
sveobuhvatnu analizu fiskalnih i ekonomskih efekata „Euro modela“, procjenu njegovog uticaja
na penzioni sistem i obnavljanje socijalnog dijaloga.
Obraćanje predsjednika Milatovića prenosimo integralno:
“Obraćam Vam se u važnom trenutku za evropsku budućnost Crne Gore, kada je naša država
bliža članstvu u Evropskoj uniji nego ikada ranije. U ovoj fazi pristupnog procesa, od posebnog
je značaja da napredak Crne Gore bude praćen jačanjem institucija, kvalitetnim i odgovornim
javnim politikama i dosljednim ispunjavanjem preuzetih obaveza prema Evropskoj uniji.
U tom kontekstu, želim da se osvrnem na ”Euro model” koji je Vlada Crne Gore predstavila
utvrđivanjem seta zakona u septembru 2026. godine.
Cilj unapređenja životnog standarda građana i povećanja zarada je ohrabrujući i društveno
poželjan. Međutim, s obzirom na to da reforme ovakvog obima i značaja moraju biti zasnovane
na pouzdanim fiskalnim i ekonomskim analizama, prethodnoj stručnoj i institucionalnoj provjeri,
kao i na inkluzivnom procesu konsultacija, dosadašnji način pripreme i utvrđivanja ovog modela
otvara pitanja na koja javnost očekuje odgovore.
1. Sveobuhvatna procjena fiskalnih i ekonomskih efekata reforme
Ukazujem da paket zakonskih mjera nije praćen javno dostupnom procjenom fiskalnog uticaja,
niti sveobuhvatnim višegodišnjim projekcijama koje bi obuhvatile državni budžet, Fond
penzijskog i invalidskog osiguranja i budžete jedinica lokalne samouprave.
Reforma ovakvih razmjera ne bi smjela biti sprovedena bez detaljnog odgovora na pitanje kako
će biti finansirana i na koji način će se obezbijediti dugoročna održivost javnih finansija. Takođe,
građanima nije predstavljena ni odgovarajuća ekonomska analiza, koja se između ostalog
odnosi na uticaj mjera na konkurentnost naše ekonomije, rast cijena i tržište rada. Stoga,
javnost ne može na odgovarajući način sagledati troškove, rizike i distributivne posljedice
predloženih mjera. Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo finansija nije podržalo utvrđeni
paket, a da Fiskalni savjet do sada nije dao svoje zakonom obavezujuće mišljenje o utvrđenom
paketu mjera.
Istovremeno, „Euro model“ nije prepoznat u ključnim fiskalnim i ekonomskim dokumentima Crne
Gore, uključujući Fiskalnu strategiju, Program ekonomskih reformi i Program reforme
upravljanja javnim finansijama, što otvara pitanje pouzdanosti ekonomskih i fiskalnih informacija
koje Crna Gora dostavlja Evropskoj uniji.
2. Procjena reforme na penzioni sistem
Posebno zabrinjavajuće su moguće posljedice potpunog ukidanja doprinosa za penzijsko i
invalidsko osiguranje, imajući u vidu da to suštinski mijenja postojeći model finansiranja penzija,
kao i ekonomsku prirodu samog sistema.
Takva promjena predstavljala bi temeljno restrukturiranje sistema penzijskog finansiranja i
otvorila važna pitanja u pogledu dugoročne institucionalne i finansijske arhitekture penzijskog
sistema, uključujući odnos između stečenih penzijskih prava, načina njihovog finansiranja i
odgovornosti države da garantuje redovnu isplatu penzija.
Prije donošenja bilo kakve odluke koja podrazumijeva ovako značajnu strukturnu promjenu,
Vlada bi morala obezbijediti izradu i javno objavljivanje sveobuhvatne, nezavisne i dugoročne
aktuarske procjene održivosti penzijskog sistema.
3. Sprovođenje konsultacija sa socijalnim partnerima
Ozbiljna pitanja otvara i način na koji su pripremljene i utvrđene predložene mjere, posebno u
pogledu kvaliteta socijalnog dijaloga i konsultacija sa zainteresovanim stranama.
Kao što znate, reforme ovakvog obima zahtijevaju inkluzivan proces odlučivanja. Konsultacije
sa socijalnim partnerima nijesu samo pitanje dobre administrativne prakse, već i ustavna
obaveza i važan preduslov legitimnosti, kvaliteta i dugoročne održivosti reformi.
Izostanak suštinskih konsultacija teško je pomiriti sa principima socijalnog dijaloga,
participativnog kreiranja javnih politika i institucionalne odgovornosti koje Crna Gora treba
dodatno da osnaži u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Sve navedeno potrebno je sagledati i u kontekstu obaveza koje je Crna Gora preuzela u oblasti
odgovornog ekonomskog upravljanja. Posebno ističem da se napredak Crne Gore na
evropskom putu, pored formalnog ispunjavanja mjerila i usvajanja zakona, mora potvrđivati
kvalitetom javnih politika, djelotvornošću institucija i dosljednom primjenom strateških
opredjeljenja u konkretnim odlukama Vlade.
Polazeći od navedenog, predlažem da Vlada preduzme sljedeće korake:
a) Objavljivanje sveobuhvatne procjene fiskalnog uticaja „Euro modela“ i prateće
ekonomske analize
Neophodno je izraditi i javno objaviti cjelovitu procjenu fiskalnog uticaja utvrđenih mjera. Analiza
treba da sadrži jasno predstavljene pretpostavke, kvantifikovane efekte pojedinačnih mjera i
ukupnog paketa. Istovremeno, potrebno je omogućiti Fiskalnom savjetu da, na osnovu potpunih
informacija, izda formalno, javno i na podacima zasnovano mišljenje o fiskalnim efektima
predloženih zakonskih rješenja, u skladu sa važećim Zakonom o budžetu i fiskalnoj
odgovornosti.
b) Izrada nezavisne dugoročne aktuarske procjene penzijskog Sistema
Potrebno je obezbijediti izradu i objavljivanje sveobuhvatne aktuarske procjene penzijskog
sistema u scenariju potpunog ukidanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Ova
procjena mora biti predmet stručne i javne rasprave prije bilo kakve zakonske promjene kojom
bi se ukinuli postojeći izvori prihoda za finansiranje penzijskog sistema.
c) Obnavljanje socijalnog dijaloga
Potrebno je otvoriti proces konsultacija sa relevantnim socijalnim partnerima, uključujući Uniju
poslodavaca Crne Gore, Privrednu komoru Crne Gore, reprezentativne sindikalne organizacije i
Zajednicu opština Crne Gore, kako bi se obezbijedilo da konačna zakonska rješenja budu
rezultat inkluzivnog procesa i uvažavanja različitih društvenih i ekonomskih interesa.
Želim da naglasim da cilj unapređenja životnog standarda građana i povećanja zarada
zaposlenih ima moju punu podršku. Upravo zbog značaja tog cilja, neophodno je obezbijediti da
predložene reforme budu finansijski održive, institucionalno utemeljene i zasnovane na
pouzdanim analizama.
Odluke čije će se posljedice osjećati daleko izvan mandata aktuelne Vlade zahtijevaju posebnu
odgovornost, transparentnost i poštovanje institucionalnih procedura.
Uvjeren sam da nam je zajednički cilj unapređenje životnog standarda građana uz očuvanje
stabilnosti javnih finansija i dugoročne održivosti ekonomskog sistema Crne Gore.”
Autor:radiotitograd.me
