Foto:Printscreen
Tonino Picula, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, uključio se iz Brisela za N1, gdje je komentarisao najavu ostavke visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita i stanje u Srbiji.
“Kad govorimo o kriznim trenucima u BiH, doista nema nestašica kriza. Država praktički od svog početka prije 31 godinu prolazi kroz različite intenzitete različitih kriza tako da je ovaj posljednji događaj sa Schmidtom zapravo samo još jedan moment u kojem je vrijedno propitati kako i na koji način ne samo funkcioniše Bosna i Hercegovina, nego što će se u zemlji događati u idućim mjesecima”, rekao je.
Picula je dodao da će se vidjeti hoće li odlazak Šmita doprinijeti ili smirivanju situacije, u što lično ne vjeruje, ili će se otvoriti još jedno mjesto s povratno negativnim uticajem na politička zbivanja u toj zemlji.
“Šmit tokom svog mandata nije uvijek uživao podršku nekih uticajnijih članica EU-a pa je ovaj, kako svi govore, američki pritisak da on ode, ne vjerujem da će rezultirati nekim osobitim intenzitetom diplomatske aktivnosti što se tiče EU”, naglasio je.
Evropska unija, kaže, ima pravo sugerisati ko bi trebao biti novi čovjek Kancelarije visokog predstavnika.
“Ne želim zvučati cinično, ali očito postoje jače ovlasti od bonskih ovlasti koje koristi Kancelarija visokog predstavnika. Vašingtonske vlasti u ovom su trenu puno jače”, istakao je.
Schmidt je, dodao je, konzumirao ovlasti koje su mu pripadale po dužnosti. “S njim se radilo o povratku aktivnije uloge međunarodne zajednice u BiH, nakon jedne preduge apstinencije tijekom koje je država postala nefunkcionalna”, rekao je Picula i dodao da iako je koristio bonske ovlasti, period mandata Schmidta obilježio je razvoj domaćih pravosudnih institucija pri čemu su sudovi, kaže, krenuli odlučnije djelovati u zaštiti ustavnog i pravnog poretka BiH. Poručio je da se “notorni Milorad Dodik ima razloga veseliti odlasku takvog jednog političara”.
Ured visokog predstavnika, kazao je, jedini su “mišići” koje međunarodna zajednica ima u BiH. Govoreći o Schmidtovom nasljedniku, Picula je naglasio da bi ga idućeg mjeseca trebalo izabrati Vijeće za provedbu mira, u kojem sjede predstavnici brojnih zemalja. “U pozadini će se svašta događati, ali novo ime još se ne nazire”, naglasio je.
Dodao je da se paralelno sa pritiskom sa Schmidtom, događa i projekt Južne plinske interkonekcije koji je i direktna posljedica američke intervencije, naglašavajući da administracija predsjednika Donalda Trumpa političke interese oblikuje na temelju ekonomskih interesa. “Amerikanci ovdje pokazuju svoj politički rukopis”, naglasio je.
Naglasio je da smatra da će se u izbornoj godini političari okrenuti međusobnim sukobima, u kojima će prva žrtva biti građani, a onda i napredak prema početku pregovora s EU o punopravnom članstvu BiH.
Komentarišući Srbiju, naglasio je da je politika unutar Evropske unije u modu traženja kako i na koji način reagovati prema zemlji čije vodstvo već godinama ne rješava probleme na evropskom putu, podsjećajući da je Srbija otvorila zadnje pregovaračko poglavlje prije četiri godine. Od onda, kaže, može se reći da zemlja ne stagnira nego i nazaduje.
“Mrdićeve zakone”, koji su izglasani u januar u Srbiji, dodaje, Picula zove “Vučićevim zakonima”. “Teško je zamisliti da u režimu kakav je u Srbiji, tako nešto izglasa a da predsjednik države nije u potpunosti upućen. Tada je vjerovatno Vučić ispitivao do koje granice može nametati svoju političku volju Briselu uprkos. To je ipak izazvalo jednu ozbiljnu reakciju i najavljeno je da se sredstva neće isplaćivati dok se ne objavi presuda Venecijanske komisije”, rekao je i dodao da u EU još uvijek ima onih koji su spremni Beogradu “progledati kroz prste”, bez obzira na to što Aleksandar Vučić radio. Kad je riječ o novcu evropskih poreznih obveznika, smatra, ova situacija ne može trajati.
Jedini instrument kojim se Vučićevom Beogradu može poslati ozbiljna poruka jeste, kaže, uskraćivanje sredstava.
“Jezik ekonomije je onaj koji može i mora upozoriti Srbiju da je riječ o odnosim ne samo sa jednim prostorom koji se bazira na nekim temeljnim vrijednostima, nego je to glavni srpski gospodarski partner. Nijesam siguran da vlast to želi čuti na način na koji bi to htjeli u Briselu”, rekao je.
Na kraju je komentarisao pitanje nadležnosti između DORH-a i EPPO-a.
“Zbog činjenice da su neki u Hrvatskoj poželjeli umjesto vrijednosti EU manipulisati sredstvima EU, došli smo u situaciju da je EPPO vrlo zaposlen u našoj zemlji u proteklih nekoliko godina. To je važna institucija i dobro je da postoji. Rezultat ovog sporenja nije nevažan. Čini mi se da stav Komisije je vrlo jasan, da li će ga Evropski sud ponoviti, vidjećemo vrlo brzo”, zaključio je.
Izvor:CDM
