Ovo je najgora namirnica za zdravlje srca

Radio Titograd

19.11.2026, 05:59h

3 min

Foto:Shutterstock

 

Kada je riječ o očuvanju zdravlja srca, najviše pažnje obično se posvećuje kontroli nivoa holesterola, održavanju krvnog pritiska u zdravim granicama, fizičkoj aktivnosti i nepušenju.

Međutim, i male odluke koje donosite između obroka mogu s vremenom da nagomilaju loše sastojke i ostave posledice.

Grickanje je jedna od onih navika o kojima rijetko razmišljamo. Jedemo u automobilu, za radnim stolom, na kauču dok gledamo omiljenu seriju ili dok stojimo ispred kuhinjskih ormarića u kasnim popodnevnim satima. Pošto se to često dešava automatski, lako možemo da izgubimo predstavu o tome šta i koliko zapravo jedemo.

To je važno jer ishrana ima ogromnu ulogu u zdravlju kardiovaskularnog sistema. Prema podacima Klivlendske klinike, čak 90 odsto slučajeva srčanih bolesti može se spriječiti zdravijom ishranom, redovnom fizičkom aktivnošću i izbegavanjem pušenja.

Prerađena hrana predstavlja važan dio ovog problema. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi da najveći deo natrijuma koji Amerikanci unose potiče iz upakovane hrane i obroka u restoranima, dok su istraživanja povezala ishranu bogatu natrijumom sa kardiovaskularnim oboljenjima.

Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) takođe istražuju povezanost između ultraprerađene hrane i bolesti srca.

Dobra vijest je da ne morate preko noći potpuno da promijenite način ishrane kako biste napravili razliku. Male, postepene promjene obično se lakše usvajaju i duže održavaju od drastičnih promjena. Prema riječima jednog kardiologa, postoji jedna veoma popularna grickalica koju bi prvo trebalo da preispitamo.

Riječ je o čipsu.

Doktor Kaustubh Dabhadkar, kardiolog sa diplomama MD, MPH i MBA i član Američkog koledža za kardiologiju (FACC), koji radi u Institutu za srce i krvne sudove zdravstvenog sistema Novant Health, ranije je za magazin Parade izjavio da čips spada među najgore namirnice za zdravlje srca, zajedno sa sladoledom i zaslađenim napicima.

Problem nije samo u njihovom sastavu već i u načinu na koji ih obično jedemo.

“Sve tri vrste namirnica lako su dostupne u većini domaćinstava, kao i u gotovo svim restoranima. Osim toga, često ih jedemo nesvjesno, iz navike”, rekao je dr Dabhadkar.

Čips sadrži mnogo kalorija u maloj količini, najčešće se prži u ulju i obično ima visok sadržaj soli. Zbog toga predstavlja tipičan primjer prerađene hrane koja, ako je često zastupljena u ishrani, može negativno da utiče na zdravlje srca.

Dr Dabhadkar objasnio je šta se dešava u organizmu kada ovakve namirnice čine veliki dio svakodnevne ishrane.

“Ishrana bogata kalorijama, naročito zasićenim i trans-mastima, kao i rafinisanim ugljenim hidratima, povećava nivo loših masnoća u organizmu i nivo insulina. Kombinacija ovih faktora podstiče taloženje holesterola u arterijama, što dovodi do njihovog otvrdnjavanja i stvaranja aterosklerotskih plakova”, objasnio je kardiolog.

Umjesto da potpuno zabranite sebi grickalice, dr Dabhadkar preporučuje da promjene uvodite postepeno i promišljeno. Prema njegovim riječima, takav pristup je efikasniji od pokušaja da odjednom promijenite čitav način ishrane i života.

Jednostavan način da to postignete jeste da svake nedjelje jednu nutritivno siromašnu namirnicu zamenite nečim što doprinosi zdravlju srca.

Na primjer, ako uz ručak obično jedete čips, pokušajte da ga zamijenite šakom orašastih plodova. I dalje ćete uživati u hrskavoj teksturi, ali ćete uneti mnogo više korisnih hranljivih materija.

Uopšteno, dr Dabhadkar savetuje da prednost dajete namirnicama koje su bogate vlaknima i nezasićenim mastima, a imaju nizak glikemijski indeks.

Važno je i kako jedete. Dr Dabhadkar savjetuje da hranu jedete svjesno, umjesto da grickate ispred televizora ili računara.

Kada obraćate pažnju na ono što jedete, više uživate u ukusima i manja je vjerovatnoća da ćete pojesti više nego što vam je potrebno.

Osim pravilnog izbora grickalica, kardiolog ističe da su za zdravlje srca važni i dovoljno sna, upravljanje stresom, redovna fizička aktivnost i održavanje društvenih kontakata.

Istraživanja su pokazala da usamljenost i društvena izolacija takođe predstavljaju faktore rizika za razvoj srčanih oboljenja.

 

 

Izvor:DAN

Podijeli na:

Magazin, Titogradske vijesti, top2

19.11.2026. u 06:34h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

19.11.2026. u 06:31h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

19.11.2026. u 05:59h

Sport, Titogradske vijesti, top1

18.11.2026. u 21:13h

Titogradske vijesti, top1

18.11.2026. u 17:40h

Skip to content