Foto:Shutterstock
Uprava carina tokom 2025. i 2026. godine evidentirala je sedam slučajeva u kojima je otkrivena i zadržana roba za estetsku primjenu bez potrebne dokumentacije za uvoz. Među oduzetom robom bilo je deset pakovanja preparata na bazi botulinskog toksina, kazali su Pobjedi iz Uprave carina.
Kako navode, riječ je o preparatima „botox“ i „dysport“. Oduzeto je i ukupno 46 komada drugih preparata za estetsku primjenu, uključujući hijaluronske i dermalne filere, biostimulatore i druge injekcione preparate, kao i 153 komada boja za usne i 58 igala za tetoviranje. Carinski službenici su takvu robu, kako navode, otkrivali i zadržavali „u više navrata“ i upućivali je na obaveznu kontrolu nadležnih inspekcija.
Pobjeda je Upravu carina pitala nakon što je Dražen Lakićević, osumnjičen da je prodao preparat ubrizgan pacijentkinjama u Podgorici, pred sudijom za istragu naveo da ga je nabavljao od osobe iz Albanije ili sa Kosova i da mu je više puta dopreman preko vozača autobusa, a jednom taksijem.
Na pitanje da li je Carina uključena u istragu u tom predmetu, iz Uprave carina nijesu odgovorili konkretno. Naveli su da su, kada je riječ o predmetima sa obilježjima krivičnog djela, dužni da na zvanični zahtjev policije i nadležnog tužilaštva dostave sve raspoložive podatke iz svojih evidencija, te da s njima blisko sarađuju „u sprovođenju specifičnih mjera nadzora, lociranju krijumčarskih kanala i prikupljanju dokaza“.
Carinski službenici, kako navode, u sprovođenju carinskog nadzora mogu da zaustave, pregledaju i pretresu prevozno sredstvo, putnike i prtljag. O nelegalno unesenim ljekovima razmjenjuju informacije sa Institutom za ljekove i medicinska sredstva (CInMED), Upravom policije i drugim nadležnim organima, na osnovu potpisanih protokola i sporazuma o saradnji.
GDJE JE PREPARAT
Ni gotovo četiri sedmice nakon što su prve pacijentkinje zbrinute u Kliničkom centru Crne Gore, nije poznato da li je preparat, oduzet u podgoričkom slučaju, vještačen i gdje se nalazi.
CInMED je Pobjedi 28. septembra, 1. oktobra i 2. oktobra kazao da mu preparat nije dostavljen, niti je imao uvid u dokumentaciju o njemu. Iz Instituta su naveli da će, kada se preparat identifikuje, provjeriti naziv i broj serije i uporediti ih sa izdatim saglasnostima za uvoz. Kada postoji sumnja da je preparat nabavljen van legalnog lanca, porijeklo i eventualno protivpravno postupanje, kako navode, utvrđuju drugi nadležni organi, „prije svega, Uprava policije“.
Pobjeda je 13. oktobra pitala Upravu policije da li je Forenzički centar analizirao oduzeti preparat, po čijem nalogu i kada, te ima li kapacitet za utvrđivanje prisustva i koncentracije botulinskog toksina. Odgovor nijesmo dobili.
CInMED je u saopštenju od 29. septembra naveo da je nadležan za ljekove koji se nalaze u legalnom lancu snabdijevanja, ali da ostaje na raspolaganju svim nadležnim organima za saradnju i stručnu podršku u borbi protiv falsifikovanih ljekova.
ODT u Podgorici smo 14. oktobra pitali da li je naloženo vještačenje, kojoj instituciji je povjereno i koja je institucija nadležna za analizu ovakvog preparata u krivičnom postupku. Iz tužilaštva su odgovorili da je predmet u fazi izviđaja i da „zbog zaštite interesa postupka“ ne mogu saopštiti više detalja.
Pobjeda je juče ponovo pitala CInMED da li im je preparat u međuvremenu dostavljen. Odgovor očekuju.
BUDVA: TUŽILAC NALOŽIO RADNJE
Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru potvrdilo je Pobjedi da je dežurnog tužioca o slučajevima iz Budve obavijestilo Odjeljenje bezbjednosti Budva. Tužilac je, kako navode, naložio preduzimanje određenih radnji, „kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“.
Iz tužilaštva nijesu odgovorili kada su obaviješteni, da li je preparat oduzet i upućen na vještačenje niti da li je naložen inspekcijski nadzor nad objektom. Radi zaštite podataka iz pretkrivičnog postupka, kako navode, ne mogu saopštiti koje su radnje preduzete ni kakvi su dokazi prikupljeni.
Institutu za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), zaključno sa 13. oktobrom, prijavljeno je pet slučajeva botulizma nakon estetske primjene botulinskog toksina, objavila je Pobjeda u subotu. Iz IJZCG-a su kazali da se dva slučaja vezuju za objekat u Budvi, u kojem su 8. septembra obavljena dva tretmana, a tri za objekat u Podgorici, gdje su tretmani obavljeni 10. i 11. septembra. Prema navodima pacijentkinja, u svim slučajevima korišćen je preparat „dysport“. Četiri pacijentkinje bile su hospitalizovane.
IJZCG je, kako navode, o svakom slučaju obavijestio Zdravstveno-sanitarnu inspekciju pri Ministarstvu zdravlja i CInMED.
MINISTARSTVO BEZ ODGOVORA
Ljekarska komora Crne Gore Pobjedi je kazala da do sada nije primila nijednu prijavu u vezi sa estetskim procedurama. Komora je, kako navode, nadležna samo za doktore medicine sa njenom licencom. Ako ovakve procedure obavlja neko ko nije doktor medicine, nadzor je u nadležnosti Zdravstvene inspekcije, koja je u sastavu Ministarstva zdravlja.
Ministarstvo zdravlja Pobjeda je krajem septembra pitala ko prema crnogorskim propisima smije da aplicira botulinski toksin, koliko je kontrola objekata za estetske usluge obavljeno u posljednje dvije godine i da li je bilo ranijih prijava. Pitanja o postupanju Sanitarne i Zdravstvene inspekcije, među kojima i to koliko je kozmetičkih salona kontrolisano od decembra 2025. i u koliko je slučajeva predmet proslijeđen Zdravstvenoj inspekciji, uputili smo 1. oktobra, a urgirali 14. oktobra. Odgovor nijesmo dobili ni na jedno.
Ministarstvo je u saopštenjima od 25. i 26. septembra navelo da se estetske intervencije moraju obavljati isključivo u registrovanim zdravstvenim ustanovama, te da su ovakve usluge van tih ustanova i van kruga licenciranih zdravstvenih radnika „kršenje zakona“.
OD UPOZORENJA DO PREKVALIFIKACIJE
KCCG je 24. septembra upozorio javnost da je pri prijemu pacijentkinja konstatovana osnovana sumnja na neispravan i lažni preparat, naveden kao „dysport“. Iz IJZCG-a su tada kazali da botulizam u Crnoj Gori nije registrovan u posljednjih deset godina. Uprava policije saopštila je da OB Podgorica postupa po prijavi koju je telefonom podnio zaposleni u Kliničkom centru. Sanitarna inspekcija je 26. septembra zabranila rad podgoričkom objektu u kojem su tretmani obavljani, jer nije imao sanitarnu saglasnost.
ODT u Podgorici formiralo je predmet protiv ukrajinske državljanke Julije Kušnarove, osumnjičene za tretmane, i Lakićevića. Nakon što je sudija za istragu 27. septembra odbio prijedloge za mjere nadzora, krivično vijeće Osnovnog suda je, po žalbi tužilaštva, Kušnarovoj izreklo mjere obaveznog javljanja državnom organu i privremenog oduzimanja pasoša. Djelo koje joj se stavlja na teret prekvalifikovano je u nesavjesno pružanje ljekarske pomoći. Lakićeviću je izrečena zabrana napuštanja stana zbog osnovane sumnje da je izvršio produženo krivično djelo nedozvoljena trgovina. Ljekarska komora potvrdila je Pobjedi da Kušnarova nije imala licencu za rad u Crnoj Gori.
Prema Pravilniku Ministarstva zdravlja, koji je na snazi od 17. decembra 2025, botulinski toksin u estetske svrhe primjenjuje se u zdravstvenoj ustanovi koja ispunjava propisane uslove. Tretman obavlja specijalista plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije, maksilofacijalne hirurgije ili dermatovenerologije, odnosno doktor medicine ili stomatologije sa najmanje dvije godine kliničkog iskustva i sertifikatom o završenoj edukaciji.
Izvor:Pobjeda
