Povodom pokušaja cenzure govora glumca Dragana Mićanovića na otvaranju Filmskog festivala u Herceg Novom (FFHN/MFF), nakon čega je on odlučio da ne održi govor, izražavamo najoštriju osudu gušenja kritičke riječi i pritisaka na umjetničku slobodu. Nepojmljivim postupkom Ministarstva kulture i medija i hercegnovskih lokalnih vlasti nanesena je sramota i Filmskom festivalu sa tradicijom dužom od tri decenije i Crnoj Gori.
Javno finansiranje kulturne institucije ne daje pravo vlastima da zloupotrebljavaju svoju moć i da unižavaju sadržaj i program festivala time što dopušta samo politički podoban govor na njegovom otvaranju. Upravo suprotno, javne institucije treba da ohrabruju dijalog i raznovrsnost mišljenja o našoj stvarnosti, onako kako to čine i filmovi u festivalskoj selekciji.
Ukazujemo da je ovo, na žalost, dio šire prakse u kojoj Ministarstvo kulture i medija ne služi kao štit umjetničke slobode i razvoja stvaralaštva, već kao instrument za podilaženje uskopartijskim interesima i diktatima vladajuće strukture. Posljedice trpi čitavo društvo: od uskraćivanja podrške autentičnim projektima, marginalizacije nezavisnih stvaralaca, kontroverznih dodjela prestižnih nacionalnih nagrada, targetiranja kritički orijentisanih medija do ograničavanja kritičke misli.
Novi pokušaj cenzure predstavlja ozbiljan znak institucionalnog pritiska na slobodu umjetničkog izražavanja. Umjetnost je kroz istoriju bila i ostala bastion slobode, prostor bunta, individualnosti, nepristajanja na granice i beskompromisnog preispitivanja društvene realnosti. Najočigledniji pokazatelj posrtanja jedne vlasti jeste trenutak kada ona počne da postavlja granice kulturi i umjetnicima.
Poražavajuće je da se ovakva praksa sprovodi u Crnoj Gori u 2026. godini koja se javno diči evropskim vrijednostima i najavljuje skori ulazak u Evropsku uniju, dok se ponaša po autoritarnim modelima koji su suprotni temeljima te iste EU – slobodi izražavanja, pluralizmu i zaštiti nezavisnosti kulturnog stvaralaštva. Privrženost evropskim vrijednostima se ne dokazuje birokratskim izjavama, već stvarnom spremnošću da se promisli o drugačijem mišljenju i otvori vidik za nove perspektive. To bi trebale biti vrijednosti i hercegnovskog filmskog festivala, čije univerzalne vrijednosti ovoga puta nijesu bile ispoštovane.
Tražimo da se polože računi javnosti i objasni ko stoji iza zabrane – da li je to bila odluka samog Ministarstva kulture i medija, lokalne uprave, premijera ili Vlade?
Izražavamo solidarnost sa Draganom Mićanovićem. U govoru koji mu nije dozvoljeno da izgovori, on je htio je da ukaže na porast nasilja u Srbiji, čije su žrtve bili i studenti i profesor Fakulteta dramskih umjetnosti, na izostanak finansiranja filmske umjetnosti i na ono što je nazvao „sistematskom eliminacijom slobodnomisleće scene”. Želio je da time ukaže na nepravde koje vidi oko sebe, isto kao što je to uradio i Šekspir u svom Sonetu 66, koji Mićanović, inače, spektakularno izvodi.
Mićanovićeva poruka, data na temelju isustva, je univerzalna – to je poruka o pravu ljudi na život, na dostojanstvo i na slobodu umjetničkog stvaralaštva. Istim tim temama se bave i filmovi ovogodišnjeg programa festivala u Herceg Novom koji govore o stradanjima na Kosovu, u Srebrenici, Palestini… Uskraćivanje prava umjetniku da na otvaranju takvog festivala progovori o stanju u kome se nalaze umjetnici u njegovoj državi je besmisleno i neprihvatljivo suprotstavljeno duhu tog kulturnog događaja.
Pozivamo domaću umjetničku i kulturnu scenu da izraze solidarnost sa glumcem Draganom Mićanovićem, koji je bio izložen pokušaju cenzure, i da se pridruže protestu zbog nedopustivog postupka državnih institucija pod kontrolom vladajuće Demokratske Crne Gore.
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Paula Petričević, građanska aktivistkinja
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Milena Popović Samardžić, NVO Ipso Facto
Maja Raičević, Centar za ženska prava
