Foto:ASK
Uprethodne dvije godine Agencija za sprečavanje korupcije ASK donijela je znatan broj odluka koje su i domaća i međunarodna javnost prepoznale kao potvrdu profesionalnog i neselektivnog postupanja, bez obzira na političku pripadnost funkcionera. Na toj osnovi ćemo nastaviti da gradimo dalje povjerenje javnosti i dodatno unapređujemo standarde nepristrasnosti, transparentnosti i odgovornosti u radu Agencije.
To je, u ekskluzivnom intervjuu za Pobjedu, kazala Kristina Braletić, koja je nedavno imenovana za direktorku ove institucije, prvu u punom mandatu još od avgusta 2024. godine.
Kako je precizirala, glavni problem u funkcionisanju ASK-a je nedostatak kadra, jer je od 98 potrebnih, na kraju marta bilo angažovano samo 65 radnika.
“Takav nivo popunjenosti nije dovoljan za efikasno i pravovremeno izvršavanje svih nadležnosti Agencije, posebno imajući u vidu rastuće obaveze u okviru procesa evropskih integracija, kao i očekivano usvajanje novog zakona o sprečavanju korupcije”, kazala je ona, te dodala kako „nedostatak kadra direktno utiče na kapacitete institucije i predstavlja ozbiljno ograničenje u njenom radu“.
Drugi ključni izazov, rekla je Braletić, odnosi se na izdvajanja kojima država finansira rad ASK, jer umjesto predviđenih 3,2 miliona raspolažu sa milion eura manje.
“I ove godine je budžet ispod zakonom propisanog minimuma. To ne predstavlja samo formalno-pravni problem, već direktno utiče na operativnu sposobnost institucije da realizuje svoje nadležnosti”, precizirala je ona.
Govoreći o planovima, istakla je kako je potrebno „kontinuirano unapređenje antikorupcijskog zakonodavstva“, jer bi se tako „dodatno ojačala institucionalna pozicija i nadležnosti ASK-a, ali i uklonile eventualne pravne praznine koje mogu ograničiti njeno djelovanje“. Sa organima poput Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), proširiće saradnju „kroz razmjenu informacija, koordinaciju aktivnosti i zajedničko djelovanje u složenim predmetima“.
Očekuje da će Metodologija za procjenu primjene antikorupcijskih mjera, koju su uradili u saradnji sa Agencijom za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP), u Crnoj Gori ove godine biti uspješno implementirana i u kompanijama u državnom vlasništvu.
Ne vidi ništa sporno u tome što je ASK „pod lupom“ javnosti.
“Takav nivo interesovanja smatramo legitimnim i poželjnim u demokratskom društvu. Sve dok su negativni medijski napisi usmjereni na analizu i reakcije na odluke koje Agencija donosi, to vidim kao znak transparentnosti i relevantnosti našeg rada”, dodala je sagovornica Pobjede.
Unutar same Agencije, akcenat će staviti na „unapređenje uslova rada, profesionalni razvoj zaposlenih i stvaranje ambijenta u kojem će stručni i posvećeni ljudi željeti da rade, napreduju i ostanu u sistemu“.
Kao dugogodišnji zaposleni u Agenciji za sprečavanje korupcije, što smatrate glavnim problemom u funkcionisanju Agencije i koliko brzo je moguće to promijeniti?
BRALETIĆ: Glavni problem u funkcionisanju Agencije za sprečavanje korupcije jeste nedostatak kadra, koji je usko povezan sa ozbiljnim ograničenjima u pogledu finansijske nezavisnosti. Stepen popunjenosti sistematizovanih radnih mjesta i dalje je nizak, što znatno otežava pravovremeno i efikasno ispunjavanje obaveza. Istovremeno, postoji prostor za dodatnu reorganizaciju i optimalnije korišćenje postojećih resursa.
Drugi ključni izazov odnosi se na budžet Agencije, koji je i ove godine ispod zakonom propisanog minimuma. To ne predstavlja samo formalno-pravni problem, već direktno utiče na operativnu sposobnost institucije da realizuje svoje nadležnosti.
Kada je riječ o brzini promjena, Agencija će nastaviti da insistira na usklađivanju budžetskih sredstava sa zakonskim normama i međunarodnim standardima, uz očekivanje da će nadležne institucije prepoznati hitnost i značaj ovih pitanja i preduzeti konkretne korake u tom pravcu.
Da li Agencija za sprečavanje korupcije danas ima dovoljno radno angažovanih?
BRALETIĆ: Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta iz oktobra 2024. godine, predviđeno je 98 izvršilaca u Agenciji za sprečavanje korupcije. Na kraju prvog kvartala 2026. godine popunjeno je 65 radnih mjesta, odnosno nešto više od 60 odsto ukupnog broja.
Takav nivo popunjenosti nije dovoljan za efikasno i pravovremeno izvršavanje svih nadležnosti Agencije, posebno imajući u vidu rastuće obaveze u okviru procesa evropskih integracija, kao i očekivano usvajanje novog zakona o sprečavanju korupcije, koji će Agenciji donijeti nove obaveze, te sve kompleksnije zadatke u oblasti borbe protiv korupcije.
Nedostatak kadra direktno utiče na kapacitete institucije i predstavlja ozbiljno ograničenje u njenom radu.
Evropska komisija i druge institucije Evropske unije veoma dugo insistiraju na jačanju Agencije za sprečavanje korupcije kako u dijelu nadležnosti, tako i u kadrovskom smislu. Što su glavne prepreke da bi se to realizovalo?
BRALETIĆ: I Evropska komisija i Grupa država protiv korupcije pri Savjetu Evrope (GRECO) jasno naglašavaju potrebu jačanja kapaciteta Agencije, uključujući povećanje broja zaposlenih, unapređenje integriteta osoblja i uspostavljanje nezavisnih i transparentnih procedura zapošljavanja.
Međutim, bez adekvatnih finansijskih sredstava, puna implementacija ovih preporuka ostaje znatno otežana. Borba protiv korupcije ne može se voditi uz ograničena sredstva, zbog čega je od ključne važnosti da se ova poruka jasno i dosljedno komunicira kako domaćim, tako i međunarodnim partnerima.
Može li se reći da je dosadašnji rad Agencije za sprečavanje korupcije bio jednak prema svim funkcionerima, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadaju?
BRALETIĆ: Ono što mogu sa sigurnošću da istaknem jeste da Agencija za sprečavanje korupcije raspolaže velikim brojem posvećenih i iskusnih profesionalaca koji dugi niz godina rade u antikorupcijskom sistemu. Moj cilj je da dodatno osnažim njihov rad, obezbijedim profesionalnu autonomiju i uslove u kojima mogu djelovati nepristrasno i u skladu sa zakonom.
Takođe, činjenica je da je u prethodne dvije godine Agencija donijela znatan broj odluka koje su i domaća i međunarodna javnost prepoznale kao potvrdu profesionalnog i neselektivnog postupanja, bez obzira na političku pripadnost funkcionera.
Na toj osnovi ćemo nastaviti da gradimo dalje povjerenje javnosti i dodatno unapređujemo standarde nepristrasnosti, transparentnosti i odgovornosti u radu Agencije.
S obzirom na pomenuta ograničenja, da li Agencija za sprečavanje korupcije može imati proaktivnu ulogu u sprečavanju korupcije na visokom nivou, i na koji način?
BRALETIĆ: Agencija može i mora imati proaktivnu ulogu u sprečavanju korupcije na visokom nivou. Takva uloga podrazumijeva ne samo reagovanje na već uočene nepravilnosti, već i sistemsko djelovanje usmjereno na njihovo pravovremeno prepoznavanje i sprečavanje. To, prije svega, zahtijeva kontinuirano unapređenje antikorupcijskog zakonodavstva, kako bi se dodatno ojačala institucionalna pozicija i nadležnosti Agencije, ali i uklonile eventualne pravne praznine koje mogu ograničiti njeno djelovanje.
Poseban akcenat biće na jačanju saradnje sa organima za sprovođenje zakona, naročito sa SDT-om, kroz razmjenu informacija, koordinaciju aktivnosti i zajedničko djelovanje u složenim predmetima.
Istovremeno, od velikog značaja je i aktivna međunarodna saradnja, koja omogućava razmjenu iskustava i primjenu najboljih praksi u oblasti borbe protiv korupcije.
Dodatno, kako sam već istakla, za ostvarivanje pune proaktivne uloge neophodno je i dalje jačati kadrovske kapacitete i obezbijediti stabilno finansiranje. Samo uz adekvatne resurse i institucionalnu podršku, Agencija može u potpunosti ispuniti svoju značajnu ulogu u društvu.
Agencija za sprečavanje korupcije je kontinuirano pod lupom javnosti kako zbog odluka koje donosi u vezi sa bivšim i sadašnjim visokim funkcionerima, tako i zbog podataka kojima raspolaže. Koliko često se ove teme zloupotrebljavaju u dnevnopolitičkom kontekstu?
BRALETIĆ: Agencija za sprečavanje korupcije je institucija koja je prirodno pod povećanom pažnjom javnosti, imajući u vidu nadležnosti. Takav nivo interesovanja smatramo legitimnim i poželjnim u demokratskom društvu.
Sve dok su negativni medijski napisi usmjereni na analizu i reakcije na odluke koje Agencija donosi, to vidim kao znak transparentnosti i relevantnosti našeg rada. Prema analizama medijskog prisustva, trendovi u posljednje dvije godine su ohrabrujući. Negativne objave o Agenciji su u kontinuitetu na zanemarljivom nivou i najčešće dolaze kao reakcije pojedinih javnih funkcionera ili političkih subjekata na konkretne odluke koje ASK donosi. U određenoj mjeri, takve reakcije i pokušaji politizacije su očekivani, s obzirom na prirodu posla kojim se Agencija bavi.
Dodatno, iskustvo iznutra često pokazuje da se pojedine odluke ili postupci u javnosti mogu interpretirati parcijalno ili van punog konteksta, zbog čega ćemo nastaviti da jačamo transparentnost i proaktivnu komunikaciju, kako bi javnost imala što potpuniju i tačniju sliku o radu Agencije.
Što smatrate da je bilo zapostavljeno tokom dosadašnjeg rada Agencije za sprečavanje korupcije, a na čemu ćete lično insistirati?
BRALETIĆ: Smatram da u prethodnom periodu nije bilo dovoljno fokusa na sistemsko jačanje i zadržavanje najkvalitetnijih kadrova, što je od ključnog značaja za dugoročnu stabilnost i efikasnost institucije. Ljudi su najveća vrijednost Agencije i bez snažnog, motivisanog i profesionalnog tima nije moguće ostvariti punu funkcionalnost u borbi protiv korupcije.
U narednom periodu poseban akcenat biće na unapređenju uslova rada, profesionalnom razvoju zaposlenih i stvaranju ambijenta u kojem će stručni i posvećeni ljudi željeti da rade, napreduju i ostanu u sistemu. To podrazumijeva i jačanje integriteta unutar same institucije, kao i transparentne i meritokratske procese zapošljavanja i napredovanja.
Istovremeno, insistiraću na dodatnom jačanju institucionalnih kapaciteta i unapređenju organizacije rada, kako bi Agencija mogla efikasnije da odgovori na sve složenije izazove u oblasti borbe protiv korupcije.
Do skora ste bili na čelu Sektora za prevenciju korupcije i prijave zviždača, u čijoj je nadležnosti i praćenje sprovođenja planova integriteta – preduslova za suzbijanje korupcije unutar državnih institucija i kompanija. Koliko je onih koji taj akt još nemaju, a koliko onih koji ga ne primjenjuju dosljedno? S druge strane, koje pozitivne primjere biste istakli?
BRALETIĆ: Agencija u oblasti nadzora nad donošenjem i sprovođenjem planova integriteta ostvaruje impresivne rezultate. Prema podacima za 2025. godinu, čak 96,8 odsto organa vlasti ispunilo je obavezu donošenja i sprovođenja planova integriteta, dok je 97,5 odsto imenovalo menadžere integriteta. To ukazuje na visok nivo formalne usklađenosti u ovoj oblasti.
Međutim, u ovoj oblasti otišli smo i dalje. U saradnji sa Agencijom za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u Crnoj Gori, razvili smo Metodologiju za procjenu primjene antikorupcijskih mjera, koja je već uspješno primijenjena u sektorima državne uprave, socijalne i dječje zaštite, pravosuđa, lokalne samouprave i zdravstva, sa ciljem da dodatno unaprijedi efekte planova integriteta i podstakne institucije na proaktivno djelovanje. Zasnovana na jasnim kriterijumima i indikatorima, Metodologija omogućava objektivno bodovanje i rangiranje organa vlasti u okviru pojedinih sektora.
Kao naredni korak, planirano je da se tokom 2026. Metodologija primijeni i na sektor privrednih društava u državnom vlasništvu, čime će se dodatno proširiti njen domet i uticaj.
Napredak Crne Gore u ovoj oblasti prepoznat je i na međunarodnom nivou. U izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) o konkurentnosti ekonomija Zapadnog Balkana za 2024. godinu, Crna Gora je dobila najvišu regionalnu ocjenu 4,5 u oblasti procjene korupcijskih rizika na institucionalnom nivou, pri čemu je posebno istaknut visok stepen usklađenosti u oblasti planova integriteta.
Preispitaće se svaka eventualno sporna odluka
Da li smatrate spornim pojedine odluke i rješenja koje je Agencija za sprečavanje korupcije ranije donijela i da li će se o njima ponovo odlučivati?
BRALETIĆ: Agencija je posvećena tome da se svaka odluka, koja se po bilo kom osnovu može smatrati spornom, preispita. Upravo zato postoje mehanizmi transparentnosti koji omogućavaju javnosti i zainteresovanim stranama da ukažu na eventualne nedostatke i iniciraju njihovo preispitivanje.
Ukoliko se utvrdi da postoje razlozi za ponovno razmatranje određenih odluka, Agencija će postupiti u skladu sa zakonom i raspoloživim pravnim mehanizmima. Cilj je da svaka odluka bude zasnovana na činjenicama, utemeljena u propisima i donesena nepristrasno. Na taj način želimo dodatno jačati povjerenje javnosti i osigurati dosljednost i kredibilitet u radu Agencije.
Izvor:Pobjeda
