Foto:Shutterstock
Nova istraživanja pokazuju da nije važno samo koliko tjelesne masti imate, već i gdje se one nalaze.
Možete imati istu tjelesnu težinu kao neko drugi, isti indeks tjelesne mase (BMI), a ipak nositi potpuno drugačiji rizik za zdravlje mozga.To je zaključak sve većeg broja istraživanja objavljenih tokom protekle godine.
Naučnici već dugo znaju da je gojaznost povezana sa povećanim rizikom od demencije, piše Science Alert.
Međutim, nova istraživanja pokazuju da nije važno samo koliko tjelesne masti imate, već i gdje se one nalaze.
U maju je jedno istraživanje povezalo visceralnu mast – onu koja se nakuplja oko unutrašnjih organa – sa ubrzanim starenjem mozga. Naučnici su tada ukazali da bi glukozni i insulinski metabolizam mogli biti ključni mehanizmi koji stoje iza te povezanosti.
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Mental Health, koje su predvodili naučnici sa Politehničkog univerziteta u Hongkongu (PolyU), otišlo je korak dalje.
Istraživači su uporedili raspored tjelesnih masti sa snimcima mozga i rezultatima testova kognitivnih sposobnosti kod više od 18.000 učesnika iz baze podataka UK Biobank.
Prema njihovim navodima, riječ je o prvom velikom multimodalnom istraživanju u svijetu koje je sistematski ispitalo vezu između rasporeda tjelesnih masti i strukture mozga, njegove povezanosti i kognitivnih funkcija.
Rezultati pokazuju da je mjesto na kojem se masnoće nakupljaju snažno povezano sa tim koliko brzo ili sporo mozak stari.
„Masnoće u različitim djelovima tijela povezane su sa potpuno različitim obrascima promjena u mozgu, koji se ne mogu otkriti samo na osnovu tjelesne težine ili BMI-ja“, rekao je neuroinformatičar Ankji Ćiu sa PolyU i dodao da njihov analitički model jasno pokazuje kako masnoće u različitim regijama tijela izazivaju različita oštećenja moždanih sistema.
Masno tkivo u rukama, nogama, trupu i visceralnoj šupljini bilo je povezano sa različitim promjenama u zasebnim moždanim sistemima, uključujući regije odgovorne za pokrete, emocije, pamćenje i moždano stablo.
Ipak, najvažniji zaključak istraživanja jeste da je visceralna mast bila jedina vrsta masnog tkiva koja je direktno povezana sa oštećenjem bijele mase mozga – mreže nervnih vlakana koja prenosi signale između neurona.
Oštećenje bijele mase usko je povezano sa razvojem vaskularnog kognitivnog oštećenja i bolesti malih krvnih sudova mozga, stanja koja povećavaju rizik od demencije.
Iako istraživanje nije direktno ispitivalo uzrok ove povezanosti, naučnici smatraju da hronična upala niskog intenziteta, koju izaziva visceralna mast, može da se proširi i na mozak, podstičući neuroinflamaciju.
„Visceralno masno tkivo luči proupalne faktore koji izazivaju sistemsku upalu, a ona doprinosi neuroinflamaciji i oštećenju bijele mase mozga“, navodi istraživački tim u radu i dodaju da masno tkivo u rukama, trupu i nogama luči znatno manje upalnih faktora.
Ovakav mehanizam u skladu je sa ranijim istraživanjima koja su ukazala na važnu ulogu insulina i glukoze.
Dobra vijest je da količina tjelesne masti predstavlja faktor na koji se može uticati promjenom životnih navika.
Naravno, istraživanje ima i određena ograničenja. Iako je obuhvatilo veliki broj učesnika, riječ je o opservacionoj studiji koja ne može direktno da dokaže uzročno-posledičnu vezu.
Naučnici ističu da je potrebno još mnogo istraživanja kako bi se u potpunosti razumjela povezanost između visceralne masti i zdravlja mozga.
„Raspored tjelesnih masti predstavlja faktor rizika koji se može mijenjati“, rekao je Ćiu i dodao da smanjenje visceralne masti ciljanim promjenama životnog stila moglo bi otvoriti nove mogućnosti za prevenciju i liječenje neurodegenerativnih bolesti.
Izvor:DAN
