Foto:CDT
Strane direktne investicije već decenijama predstavljaju jedan od ključnih elemenata
ekonomskog razvoja Crne Gore. Međutim, otvaranje prema stranom kapitalu nije pratila
izgradnja sistema koji bi državi omogućio da prije realizacije velikih projekata procijeni
moguće rizike po bezbjednost, javni poredak i kontrolu nad strateškim resursima.
Nova analiza Centra za demokratsku tranziciju (CDT) „Skrining stranih investicija u
Crnoj Gori: Otvoreni za investicije, nespremni za rizike“ pokazuje da otvoren
investicioni režim nije pratila izgradnja odgovarajućih mehanizama za zaštitu javnog
interesa.
Strane investicije doprinijele su ekonomskom rastu, posebno u turizmu i nekretninama.
Istovremeno, gotovo svaki veći investicioni ciklus pratila su pitanja o transparentnosti,
vlasničkim strukturama, privilegovanom tretmanu investitora, zaštiti životne sredine ili
mogućem ekonomskom i političkom uticaju stranih država.
Iskustvo sa prilivom ruskog kapitala pokazalo je političke posljedice snažne ekonomske
zavisnosti. Izgradnja prioritetne dionice autoputa sa kineskim partnerom otvorila je
pitanja transparentnosti i fiskalnih rizika, dok su sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim
Emiratima ponovo pokrenuli raspravu o načinu izbora investitora, raspolaganju
državnom imovinom, javnim nabavkama, zaštiti životne sredine i učešću javnosti.
Crna Gora još nema opšti mehanizam za skrining stranih direktnih investicija kojim bi
bili utvrđeni obuhvat i kriterijumi provjere, nadležni organ i moguće mjere. Postojeće
sektorske kontrole su fragmentirane i ne omogućavaju jedinstvenu procjenu investicije,
porijekla kapitala, vlasničke strukture i veza investitora sa vladama trećih država, pa se
rizici najčešće razmatraju tek nakon donošenja političkih odluka, potpisivanja
sporazuma ili pokretanja projekata.
Vlada je u martu 2025. godine pokrenula rad na uspostavljanju ovog mehanizma, a
neposredno pred objavljivanje ove analize usvojila predlog modela za provjeru stranih
investicija. Model predviđa donošenje posebnog zakona, određivanje Ministarstva
ekonomskog razvoja kao centralnog nadležnog organa, osnivanje međuinstitucionalnog
savjeta i prethodnu provjeru investicija u strateški osjetljivim oblastima. To je važan prvi
korak ka uređenju oblasti koja je godinama bila zapostavljena, ali će tek sadržaj
budućeg zakona pokazati da li će država dobiti djelotvoran sistem zaštite javnog
interesa.
Evropska unija je u međuvremenu dodatno ojačala pravila za provjeru investicija u
strateškim oblastima. Novi evropski okvir obavezuje sve države članice da uspostave
nacionalne mehanizme skrininga i definiše minimalne standarde za provjeru investicija
u strateške oblasti. Za Crnu Goru, koja teži članstvu upravo u periodu početka pune
primjene novih pravila, ovo nije samo obaveza iz procesa evropskih integracija, već
pitanje institucionalne spremnosti da zaštiti sopstvene interese.
Crna Gora bi zato trebalo da donese poseban zakon i uspostavi funkcionalan nacionalni
sistem, sa jasno određenim nadležnim tijelom, obavezom prijave, jedinstvenim
kriterijumima i mogućnošću da se investicija odobri, uslovi ili, u krajnjem slučaju,
zabrani.
Budući zakon ne treba samo da prepiše evropsku listu strateških sektora. Mora uzeti u
obzir domaće specifičnosti, uključujući osjetljive projekte u oblasti turizma i razvoja
nekretnina na obali, u graničnim i zaštićenim područjima ili u blizini luka, aerodroma i
druge važne infrastrukture. Posebnu pažnju treba posvetiti energetici i medijima,
naročito kada strani državni ili politički povezani akteri mogu steći kontrolu nad
strateškim resursima, osjetljivim podacima ili informativnom infrastrukturom.
Nedavno objavljeni predlog Vlade, međutim, ne daje jasan odgovor na jedno od
najvažnijih pitanja iz analize CDT-a, a to je da li će provjeri podlijegati i investicije koje
se realizuju na osnovu bilateralnih sporazuma, posebnih zakona, koncesija i drugih
posebnih pravnih režima. Upravo su takvi projekti često među najvećim, najvrjednijim i
politički najosjetljivijim investicijama.
Zakonom zato mora biti izričito propisano da način na koji je investicija ugovorena ne
može biti osnov za njeno izuzimanje iz provjere. Skrining mora biti sproveden prije nego
što država preuzme konačne obaveze ili investitor stekne kontrolu nad strateškim
resursima.
Skrining stranih investicija u Crnoj Gori: Otvoreni za investicije, nespremni za rizike
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Autor:Radiotitograd.me
