Zapadni Balkan, i Crna Gora u njemu, ostaju aktivni sudionici i kreatori evropskih tokova i generatori novih ideja, saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
“Evropa ne treba da posmatra Zapadni Balkan samo kroz njegove probleme i nedovršene poslove. Ovaj region može ponuditi znanje, kreativnost i istraživački potencijal koji su potrebni cijelom kontinentu. Uostalom, Zapadni Balkan nije predvorje Evrope. On je njen dio“, poručio je rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović
Kako se navodi u saopštenju, ova poruka upućena je na otvaranju Desete zajedničke naučne konferencije Berlinskog procesa, koja je danas počela u Podgorici i okupila više od 60 učesnika iz 16 zemalja, među kojima su predstavnici naučnih akademija, univerziteta i istraživačkih organizacija Zapadnog Balkana i Evrope.
“Tema ove konferencije glasi: Zapadni Balkan u Evropi: Ljudi – Inovacije – Transformacija. Redosljed ovih riječi nije slučajan. Na prvom mjestu su ljudi. Nijedna tehnologija nema smisao sama po sebi i nijedna se institucija ne mijenja sama od sebe. Iza svake inovacije stoji čovjek koji je bio spreman da posumnja u poznato, postavi novo pitanje i zakorači u prostor u kojem odgovori još nijesu izvjesni”, ukazao je Božović.
Prema njegovim riječima, Zapadnom Balkanu takvih ljudi ne nedostaje.
“Imamo darovite studente, ozbiljne istraživače i dobre ideje. Ono što nam često nedostaje jeste dovoljno prostora da ih povežemo, podržimo i pretvorimo u snagu koja mijenja društvo“, kazao je Božović.
On je istakao da je posebna čast što se deseto, jubilarno izdanje konferencije održava u Podgorici, u godini u kojoj Crna Gora predsjedava Berlinskim procesom.
Naglasio je i značaj činjenice da su Univerzitet Crne Gore i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti domaćini istaknutim predstavnicima naučne i akademske zajednice koji oblikuju naučni i obrazovni prostor regiona.
“Naš zadatak nije samo da obrazujemo mlade ljude koji će biti konkurentni svuda u svijetu. Moramo stvarati uslove u kojima će oni poželjeti da svoje znanje, ambicije i profesionalni život vežu i za ovaj region“, smatra Božović.
Zaključio je da deset održanih konferencija već predstavlja ozbiljnu tradiciju, ali da se njena prava vrijednost neće mjeriti brojem skupova i usvojenih zaključaka, već onim što će nastati između tih susreta – novim projektima, partnerstvima i odlukama zasnovanim na znanju.
Na svečanom otvaranju govorili su i predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti akademik Ljubiša Stanković, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović, rukovoditeljka Programskog odjeljenja Savjeta za regionalnu saradnju Danijela Gačević i predsjednica Njemačke nacionalne akademije nauka Leopoldina Bettina Rockenbach.
Stanković je istakao značaj Berlinskog procesa za jačanje naučne i akademske saradnje.
“Berlinski proces se potvrdio kao esencijalna platforma za premošćavanje granica putem znanja, istraživanja i međusobnog povjerenja. Nigdje ta misija nije od veće važnosti nego u oblastima nauke i visokog obrazovanja, budući da oni govore univerzalnim jezikom koji prevazilazi administrativne granice, podstiče kritički dijalog i izgrađuje trajna partnerstva”, poručio je Stanković.
Jakšič Stojanović je naglasila da moto crnogorskog predsjedavanja Berlinskim procesom „Region u pokretu – upravljanje promjenama“ odražava duh konferencije.
Odražava i, istakla je, opredijeljenost Vlade Crne Gore za razvoj društva zasnovanog na znanju, unapređenje naučnoistraživačkog rada, jačanje veza nauke i privrede i aktivnije učešće domaćih institucija u međunarodnim istraživačkim programima.
“Zapadni Balkan, i Crna Gora u njemu, ostaju aktivni sudionici i kreatori evropskih tokova, generatori novih ideja, kreatori konkretnih inicijativa koje će dodatno ojačati obrazovni, istraživački i inovacioni ekosistem Zapadnog Balkana i omogućiti njegovu bržu integraciju u Evropski obrazovni i istraživački prostor“, poručila je Jakšić Stojanović.
Prema riječima Rockenbach, nauka, zahvaljujući svom međunarodnom karakteru, doprinosi jačanju evropske saradnje i u uslovima političkih tenzija, naglašavajući važnost očuvanja njene autonomije, zasnovane na zajedničkim principima i vrijednostima.
Gačević je naglasila da je smanjenje razvojnog jaza između Zapadnog Balkana i Evrope neraskidivo povezano sa napretkom u oblasti znanja i inovacija.
“Zapadni Balkan ne može smanjiti razvojni jaz u odnosu na Evropu bez smanjenja jaza u znanju i inovacijama. Snažniji univerziteti, bolje veze između istraživanja i privrede i vještine usklađene sa promjenama na tržištu rada od suštinskog su značaja. Regionalna saradnja može nam pomoći da brže napredujemo i pretvorimo znanje i inovacije u stvarne pokretače rasta i evropskih integracija“, kazala je Gačević.
Kako se dodaje, konferencija potvrđuje zajedničku posvećenost organizatora i učesnika evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana i uključivanju njegovog obrazovnog, naučnog i istraživačkog prostora u evropske politike i programe, i prije formalnog pristupanja Evropskoj uniji.
“Konferenciju zajednički organizuju Njemačka nacionalna akademija nauka Leopoldina, CANU i UCG, uz podršku Vlade Crne Gore, Savezne vlade Njemačke, Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, Naučno-tehnološkog parka Crne Gore i Savjeta za regionalnu saradnju (RCC)”, zaključili su.
