Koliko minuta odmora je potrebno između serija za najbolje rezultate treninga

Radio Titograd

21.11.2026, 09:18h

3 min

Foto:Shutterstock

 

Čvrsti trbušni mišići ne garantuju da nećete imati bolove u leđima.

Iznenađujuća nova studija pokazala je da osobe koje na CT snimcima imaju razvijenije trbušne mišiće imaju podjednaku vjerovatnoću da pate od bolova u donjem dijelu leđa, piše Science Alert.

Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu PLOS Digital Health, ukazuju na to da slabi trbušni mišići nisu nužno uzrok bola u donjem dijelu leđa i da njihovo jačanje samo po sebi možda nije dovoljno rešenje.

„Iznenadilo nas je to što grupa ispitanika sa bolovima u donjem dijelu leđa nije imala manje ukupne mišićne mase u odnosu na kontrolnu grupu“, kaže inženjerka mašinstva Ketrin Marušič sa Univerziteta Stanford.

„Ovaj nalaz ne znači da mišići nisu važni, već ukazuje na složenost bolova u donjem dijelu leđa i mogućnost da se razlike u veličini mišića javljaju samo u određenim regijama.“

Marušič i njene kolege koristile su model dubokog učenja za analizu više od 33.500 CT snimaka abdomena, koji su pripadali 23.508 pacijenata.

Na osnovu elektronskih zdravstvenih kartona, autori studije utvrdili su da je kod 2.622 učesnika dijagnostikovan bol u donjem dijelu leđa.

Ta grupa je zatim upoređena sa 2.577 ispitanika istog pola, slične starosti i indeksa tjelesne mase (BMI), koji nisu imali bolove u donjem dijelu leđa.

Većina dosadašnjih studija koje su se bavile snimanjem kod osoba sa bolovima u donjem dijelu leđa obuhvatala je približno 25 puta manje ispitanika.

„U najvećem istraživanju ove vrste, omogućenim vještačkom inteligencijom, nismo uočili razlike u količini mišićnog tkiva niti u rasporedu abdominalne masti između grupe sa bolovima u donjem dijelu leđa i kontrolne grupe“, zaključili su autori studije.

Ovi rezultati su neočekivani jer se ne uklapaju u uobičajenu pretpostavku o mogućem uzroku bolova u donjem dijelu leđa.

Marušič i njen tim očekivali su da će osobe sa ovim tegobama imati slabije trbušne i leđne mišiće.

To bi moglo da dovede do većeg opterećenja mišića donjeg dijela leđa, jer oni moraju više da rade kako bi kičma ostala uspravna i stabilna.

Nekoliko ranijih studija pokazalo je da vježbe za jačanje mišića trupa mogu biti korisna opcija za liječenje pacijenata sa nespecifičnim bolom u donjem dijelu leđa.

Međutim, tim Marušič došao je do neočekivanog otkrića.

Pokazalo se da pacijenti sa bolovima u leđima nemaju veću vjerovatnoću da imaju slabije trbušne mišiće.

„Ipak, grupa sa bolovima u donjem delu leđa u proseku je imala znatno niži odnos mišićnog tkiva i abdominalne masti“, dodaju autori.

To ukazuje na mogućnost da, iako su učesnici sa bolovima u leđima upoređeni sa osobama sličnog BMI-ja, njihov odnos mišićne mase i masnog tkiva u predjelu stomaka nije bio isti.

Moguće je da sastav tela ima veći značaj za bolove u donjem dijelu leđa nego sama snaga mišića trupa.

Bol u donjem dijelu leđa česta je tegoba koja može ozbiljno da naruši kvalitet života, a pogađa čak i fizički najspremnije sportiste.

Zapravo, pojedine studije procenjuju da će čak dvije trećine odraslih osoba u nekom trenutku života iskusiti bol u donjem dijelu leđa.

U čak 90 odsto slučajeva bol nije povezan sa nekim konkretnim uzrokom, poput istegnuća, infekcije ili preloma.

Zbog toga je liječenje simptoma još složenije.

Slabost dubokih mišića trupa često se smatra jednim od mogućih uzroka, pa zdravstveni radnici pacijentima neretko preporučuju vježbe za stabilizaciju mišića trupa.

Ipak, iako su neke manje studije pokazale da ove vežbe mogu imati kliničke koristi, njihovi dugoročni efekti još nisu dovoljno istraženi.

CT snimci mogu da pruže samo ograničene informacije o snazi trbušnih mišića, ali najnoviji rezultati ukazuju na to da veći mišići ne pružaju nužno zaštitu od bolova.

Jačanje ove grupe mišića u cjelini možda može da pomogne samo u određenoj mjeri.

„Naši rezultati pokazuju da ukupna veličina mišića u prosjeku nije manja kod osoba sa bolovima u donjem delu leđa. To je u skladu sa studijama iz oblasti fizikalne terapije koje ukazuju na to da je kontrola pokreta, a ne snaga, važnija za razlikovanje zdravih osoba od onih koje imaju bolove“, objašnjavaju autori.

Oni smatraju da bi buduća istraživanja trebalo da se usmjere na pojedinačne mišiće i promjene u određenim djelovima tijela, umjesto na ukupnu mišićnu masu.

Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS Digital Health.

 

 

Izvor:DAN

Podijeli na:

Titogradske vijesti, top2,

10:12h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

21.11.2026. u 09:39h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

21.11.2026. u 09:25h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

21.11.2026. u 09:22h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

21.11.2026. u 09:18h

Skip to content