Crna Gora pred novim viznim i migracionim izazovima

Radio Titograd

21.11.2026, 10:12h

3 min

Foto:Građanska alijansa

 

Evropske ambicije Crne Gore moraju biti praćene realnim institucionalnim kapacitetima, strateškim planiranjem i
politikama koje će odgovoriti na potrebe građana i privrede, zaključeno je na panelu „Na granici evropskih
ambicija i domaćih mogućnosti“, koji je sinoć održan u Bečićima. Ovim panelom Građanska alijansa otvorila je
modul Škole političkih studija Crne Gore za alumniste i alumnistkinje pod nazivom „Na pragu Evrope – Između
novih granica i odlaska ljudi“.

Na panelu su govorili Ivana Đukanović, generalna direktorica Generalnog direktorata za konzularne poslove i
saradnju sa iseljeništvom u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore i Dragan Dašić, vršilac dužnosti generalnog
direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova, dok je razgovor sa
njima vodio Bojan Bugarin, ekspert za migracije.

Đukanović je podsjetila da je usklađivanje vizne politike sa EU jedno od završnih mjerila za zatvaranje poglavlja
24. Od 1. novembra vize su uvedene za državljane Rusije, Bjelorusije, Kine, Turske i Saudijske Arabije.
„Uvođenje viza nije bilo pitanje izbora, već obaveza koju smo preuzeli na evropskom putu. Nastojali smo da
evropskim partnerima objasnimo koliko su pojedina tržišta važna za naš turizam i ekonomiju, što je rezultiralo
prolongiranjem uvođenja viza“, kazala je Đukanović,

Đukanović je najavila i uvođenje elektronskih viza (e-viza), koje bi trebalo da omoguće jednostavnije i brže
procedure za strane državljane koji žele da posjete Crnu Goru. Kako je pojasnila, novi vizni informacioni sistem,
koji Ministarstvo vanjskih poslova razvija u saradnji sa UNDP-om, trebalo bi da bude spreman do početka
naredne turističke sezone, dok je uvođenje e-viza planirano od maja.

Ipak, upozorila je da modernizacija sistema mora biti praćena jačanjem administrativnih i kadrovskih kapaciteta
Ministarstva vanjskih poslova, diplomatsko-konzularne mreže i drugih nadležnih institucija.

Govoreći o migracionoj politici, Đukanović je ocijenila da će obezbjeđivanje radne snage biti jedan od važnih
izazova za crnogorsku ekonomiju, naročito u turizmu i drugim djelatnostima koje se sve više oslanjaju na strane
radnike.

Prema njenim riječima, Crna Gora mora pravovremeno da razvija mehanizme za uređeno zapošljavanje
stranaca, uključujući bilateralne sporazume sa državama iz kojih dolazi značajan broj radnika.
„Ne možemo čekati početak turističke sezone da bismo počeli da rješavamo pitanje nedostatka radne snage.
Potreban nam je strateški pristup, jasna procjena potreba privrede i efikasnija saradnja institucija. Bilateralni
sporazumi mogu omogućiti brže i uređenije procedure zapošljavanja, uz olakšane bezbjednosne provjere i
mehanizme povratka radnika u zemlje porijekla“, kazala je Đukanović.

Ona smatra da je posebno važno uključiti privredni sektor, Zavod za zapošljavanje i nadležna ministarstva u
procjenu deficitarnih zanimanja i planiranje potreba tržišta rada.

Dragan Dašić upozorio je da se Crna Gora suočava sa ozbiljnim izazovima u upravljanju migracijama, posebno
imajući u vidu da, prema podacima koje je iznio, stranci čine oko 15 odsto stanovništva, dok će pristupanje
Evropskoj uniji donijeti dodatne obaveze u oblasti azila, bezbjednosti i tržišta rada.

„Ako uzmemo u obzir broj stanovnika i uporedimo se sa državama regiona, došli smo do crvene linije kada je
riječ o broju stranaca. Moramo pažljivo voditi računa kome odobravamo privremeni, a kome stalni boravak, jer
odluke koje danas donosimo imaju dugoročne posljedice“, upozorio je Dašić.

On je istakao da bi ulazak u EU mogao povećati pritisak na sistem azila, budući da bi Crna Gora, od dosadašnje
pretežno tranzitne zemlje, mogla postati privlačnija za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

„Najveći izazovi biće sprovođenje postupaka povratka stranaca, obezbjeđivanje smještajnih kapaciteta i
integracija osoba kojima bude odobrena zaštita. Sve to zahtijeva značajna finansijska sredstva, ali i
administrativne kapacitete koje moramo dodatno jačati“, kazao je Dašić, ukazujući i na obaveze koje proizlaze iz
novog evropskog Pakta o migracijama i azilu.

Kao jedan od najvećih izazova izdvojio je nedovoljne kadrovske kapacitete i potrebu za efikasnijom saradnjom
institucija, posebno u postupcima odobravanja boravka i zapošljavanja stranaca.

„Ne gradimo sistem samo za trenutne potrebe, već za narednih 20 godina. Zato su nam potrebni snažnije
institucije, brže procedure i bolja razmjena podataka između nadležnih organa. Moramo obezbijediti da privreda
funkcioniše, ali i da naši građani usluge dobijaju u zakonom propisanim rokovima“, zaključio je Dašić.
Kao primjer koliko brzo se migraciona slika može promijeniti, Dašić je naveo iskustvo Hrvatske, gdje je broj
radnih dozvola za strance porastao sa oko 2.000 u 2010. na oko 200.000 u 2024. godini, što čini oko pet odsto
domicilnog stanovništva. Prema njegovim riječima, slična kretanja već su vidljiva i u Crnoj Gori, u kojoj danas živi
oko 100.000 stranaca, na oko 600.000 stanovnika.

 

AUtor:Radiotitograd.me

Podijeli na:

Titogradske vijesti, top2,

10:12h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

21.11.2026. u 09:39h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

21.11.2026. u 09:25h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

21.11.2026. u 09:22h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

21.11.2026. u 09:18h

Skip to content