Kako razlikovati pušački kašalj od hronične opstrukcije pluća?

Radio Titograd

21.11.2026, 09:25h

4 min

Foto:Shutterstock

 

Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) može godinama da napreduje bez jasnih upozorenja,a promene u disanju često su toliko suptilne da ih oboljeli ne prepoznaju kao zdravstveni problem.

Zbog toga se dijagnoza nerijetko postavlja tek kada oštećenje plućne funkcije već značajno utiče na svakodnevni život. Iako je pušenje njen vodeći uzrok, HOBP može da se razvije i kod osoba koje nikada nisu zapalile cigaretu. Kako prepoznati prve simptome, koje promjene zahtevaju pregled pulmologa i koliko savremeno liječenje može da uspori napredovanje bolesti, povodom Svjetskog dana HOBP objašnjava dr Nikola Piljić, doktor medicine, doktorand, osnivač i predsjednik Nacionalne inicijative nepušača Srbije.

Procjenjuje se da u Srbiji od hronične opstruktivne bolesti pluća boluje između 400.000 i 600.000 ljudi, ali veliki broj njih toga nije svjestan. Prema epidemiološkim procjenama, čak polovina oboljelih nema postavljenu dijagnozu, što znači da mnogi godinama žive sa bolešću koja nije prepoznata.

“Dugotrajan kašalj, iskašljavanje i osjećaj nedostatka vazduha pri fizičkom naporu mogu biti prvi simptomi HOBP-a. Podmuklost ove bolesti ogleda se u tome što se tegobe razvijaju toliko postepeno da se osoba na njih navikne. HOBP se najčešće ispoljava u srednjem i starijem životnom dobu, a osobe koje godinama puše često prihvataju jutarnji kašalj kao očekivanu posledicu pušenja. Zadihanost pri hodu ili penjanju uz stepenice pripisuju godinama ili slabijoj kondiciji. Vremenom osoba, često i nesvesno, počinje da hoda sporije, izbegava uzbrdice ili češće koristi lift. Pregled može da odloži sve dok se zadihanost ne javi i pri manjem naporu, a bolest tada već može biti u uznapredovalom stadijumu”, rekao je dr Piljić u razgovoru za Kurir.

Pušački kašalj ili HOBP?

“Pušački kašalj” je uobičajen naziv za uporan kašalj koji se kod osoba koje puše javlja usled dugotrajnog nadražaja disajnih puteva, dodaje doktor. Dim i aerosoli duvanskih i nikotinskih proizvoda sadrže brojne štetne materije, među kojima su i toksične i kancerogene supstance. Kašalj je često izraženiji ujutru i može biti praćen iskašljavanjem.

“Samo na osnovu karakteristika kašlja ne možemo pouzdano razlikovati ‘pušački kašalj’ od kašlja kod HOBP-a. Zato sagledavamo cjelokupnu kliničku sliku. Važno je koliko dugo kašalj traje, da li se javlja i nedostatak vazduha pri naporu, da li pacijent sve teže obavlja svakodnevne aktivnosti i da li se ponavljaju infekcije donjih disajnih puteva. HOBP se može razviti i kod osoba koje nikada nisu pušile. Pušenje jeste vodeći faktor rizika, ali rizik povećavaju i dugogodišnje pasivno pušenje, izloženost zagađenom vazduhu, udisanje dima koji nastaje sagorijevanjem čvrstih goriva u domaćinstvu, kao i izloženost prašini i štetnim isparenjima na radnom mjestu”, objašanjava doktor.

Kada posjetiti pulmologa?

Jedan od važnih znakova za odlazak ljekaru jeste promjena u podnošenju fizičkog napora.

“Važno je da li se osoba danas zadiše pri naporu koji je ranije podnosila bez teškoća. Ako osoba sada mora da zastane da bi došla do daha na putu koji je ranije svakodnevno prelazila bez teškoća, ili se zadiše već pri oblačenju ili nošenju lakšeg tereta, treba da se bez odlaganja javi ljekaru. Posebnu pažnju zahtijevaju tegobe koje se ponavljaju ili se javljaju pri sve manjem naporu. Ljekar će proceniti da li su potrebni spirometrija i pregled pulmologa, imajući u vidu da ovakve tegobe mogu biti i posledica srčanih ili drugih oboljenja. Naglo nastalo, izrazito otežano disanje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć, naročito ako ga prati stezanje u grudima ili ako osoba zbog nedostatka vazduha jedva može da govori”, opominje dr Piljić.

Na HOBP bi trebalo da se posumnja na osnovu tegoba pacijenta i podataka o izloženosti faktorima rizika, a za potvrdu dijagnoze potrebna je spirometrija.

“To je jednostavna i bezbolna dijagnostička procedura koja se izvodi tako što pacijent duboko udahne, a zatim kroz usnik izdahne što snažnije i potpunije. Tom prilikom se mjeri koliko vazduha može da izdahne ukupno i koliki deo te količine izdahne u prvoj sekundi. Tako procenjujemo koliko vazduh lako prolazi kroz disajne puteve pri izdisaju. Mjerenje zatim ponavljamo nakon što pacijent udahne lijek koji širi disajne puteve. Taj postupak nazivamo bronhodilatatornim testom. Za HOBP je karakteristično da ograničenje protoka vazduha traje i nakon primjene lijeka”, pojašnajva dr Piljić.

Spirometrija se preporučuje osobama koje imaju dugotrajan kašalj, iskašljavanje, nedostatak vazduha pri naporu ili ponovljene infekcije donjih disajnih puteva. Posebno je važna kod sadašnjih i bivših pušača sa ovim tegobama, kao i kod osoba koje su godinama bile izložene pasivnom pušenju ili su na radnom mjestu udisale prašinu i štetna isparenja.

Da li se HOBP može usporiti?

Kod osoba koje puše, prestanak pušenja je najvažnija terapijska mjera za usporavanje daljeg gubitka plućne funkcije.

“Prestanak donosi korist i nakon dugogodišnjeg pušenja, čak i kada je bolest već dijagnostikovana. Zato smatram da uz savjet o prestanku pušenja svakom pacijentu treba ponuditi i stručnu podršku tokom odvikavanja. Dostupnost takve podrške je sistemsko pitanje i nadam se da će uskoro doći na dnevni red”, ističe stručnjak za Kurir.

Redovna i pravilna primjena inhalacione terapije može da ublaži osjećaj nedostatka vazduha i smanji rizik od pogoršanja bolesti, a važnu ulogu ima i plućna rehabilitacija, dodaje.

“Korist od liječenja najbolje se vidi u svakodnevnom životu. Kada pacijent može duže da hoda bez zastajanja i uz manje napora obavlja uobičajene aktivnosti, duže ostaje samostalan, što neposredno doprinosi kvalitetu njegovog života”, ističe Nikola.

U prevenciji HOBP-a najvažnije je izbjegavati aktivno i pasivno pušenje, što je posebno veliki izazov kod nas. Prema zvaničnim podacima “Batuta” puši čak 37,9 odsto odraslih, a pasivni pušači smo praktično svi.

“Postojeće mjere kontrole duvana nedovoljno štite stanovništvo od pasivnog pušenja, a pritom se ni one ne sprovode dosledno. Zato je u svakodnevnom životu gotovo nemoguće izbjeći nevoljnu izloženost dimu i aerosolima, čak i u zdravstvenim ustanovama. Posebno je važno spriječiti da mladi počnu da puše i pružiti stručnu podršku svima koji žele da prestanu. Očekujem da će nadležni sada među prioritete uvrstiti i potpunu zaštitu od dima i aerosola svih duvanskih, nikotinskih i srodnih proizvoda u svim zatvorenim javnim i radnim prostorima, bez izuzetaka”, apeluje dr Piljić i podseća da je grejna sezona tek počela, a kvalitet vazduha je već veoma loš gotovo u cijeloj Srbiji.

“Iz zime u zimu suočavamo se sa istim problemom. Oni koji su prethodnih godina bili odgovorni za zaštitu zdravlja građana ponašali su se kao da ni taj problem ne postoji, iako i oni i njihovi najbliži udišu isti vazduh kao i svi mi. Zato sada od novih donosilaca odluka iskreno očekujem odgovorniji odnos prema ovom problemu i konkretne mjere za smanjenje zagađenja vazduha i zaštitu zdravlja građana već ove grejne sezone. Kod osoba koje već žive sa HOBP-om važno je spriječiti pogoršanja bolesti. Budući da su respiratorne infekcije čest uzrok pogoršanja, preporučuje se i vakcinacija protiv gripa i pneumokoknih infekcija, u skladu sa uzrastom i zdravstvenim stanjem pacijenta”, poručuje dr Nikola Piljić.

 

Izvor:DAN

Podijeli na:

Magazin, Titogradske vijesti, top2

21.11.2026. u 09:25h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

21.11.2026. u 09:22h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

21.11.2026. u 09:18h

Skip to content