Manifestacija trajala od 24. maja do 20. juna 2026. godine, a pjesničko veče održano 19. juna na
platou Zvorničke tvrđave
Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik
U okviru kulturno-vjerske manifestacije XXIII „Dani Hasana Kaimije“, koja je trajala od 24.
maja do 20. juna 2026. godine, na platou Zvorničke tvrđave, 19. juna u večernjim satima,
održano je pjesničko veče i upriličena dodjela nagrada najuspješnijim mladim autorima
pristiglim na literarni konkurs za učenike osnovnih i srednjih škola.
Manifestaciju organizuju Muftijstvo tuzlansko Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i
Medžlis Islamske zajednice Zvornik. Već više od dvije decenije „Dani Hasana Kaimije“
čuvaju ime velikog pjesnika, učenjaka i duhovnika, jednog od prepoznatljivih znakova bošnjačke
kulturne i duhovne baštine. Njegovo ime i danas okuplja ljude riječi, vjere, kulture i stvaralaštva,
pokazujući da književnost ne živi samo u knjigama, već i u susretima, razgovorima, mladim
glasovima i prostorima koji znaju da poštuju riječ.
Ovogodišnje pjesničko veče imalo je posebnu širinu, jer je okupilo autore iz Bosne i
Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Među učesnicima iz Crne Gore bili su Božidar
Proročić i Adnan Pepić, čime je još jednom potvrđeno da crnogorski književni i kulturni
prostor ima svoje važno mjesto u regionalnim susretima posvećenim pisanoj riječi, tradiciji,
duhovnosti i međusobnom razumijevanju.
Na platou Zvorničke tvrđave, u prostoru koji sam po sebi nosi istorijsku i simboličku snagu,
pjesnici su govorili svoje stihove pred publikom koja je i ove godine pokazala da zna da sluša
poeziju. Zvornik je te večeri bio važno mjesto susreta autora, jezika, iskustava i različitih
književnih senzibiliteta.
U programu su učestvovali: Mehmed Pargan, Faruk Šehić, Aneta Vladimirov, Božidar
Proročić, Adnan Pepić, Dragoslav Dedović, Senada Užičanin, Namik Halilović i Sead-Beli
Husić. Njihovo prisustvo potvrdilo je da su „Dani Hasana Kaimije“ prerasli lokalni okvir i
postali ozbiljno regionalno književno stecište, mjesto na kojem se susrijeću različiti jezici,
poetike, iskustva i sudbine. Iz Zvornika se te večeri riječ širila prema prostorima Zapadnog
Balkana, pokazujući da poezija još ima snagu da povezuje gradove, narode, kulture i ljude dobre
volje.
Posebno emotivan dio večeri bilo je predstavljanje autora iz Crne Gore. Adnan Pepić čitao je
stihove iz svoje zbirke „Susretnici“, dok je Božidar Proročić govorio stihove iz zbirke „Okovi
i lanci“. Pepić je kazivao pjesme „Smrt“ i „Tanko si vezla, majko“, a Proročić pjesme
„Bošnjak“ i „Okrutna groblja“. Publika je njihova kazivanja pozdravila brojnim aplauzima. U
tim stihovima prepoznala je bol, dostojanstvo, zavičajnu čežnju, trag istorije i onu unutrašnju
snagu koju poezija ima kada dolazi iz istinskog ljudskog iskustva.
Autori iz Crne Gore imali su posebnu čast da u okviru svečanog dijela programa, učenicima
uruče nagrade i priznanja za najbolje literarne radove. Taj čin dao je večeri dodatnu toplinu. Na
istom mjestu našli su se afirmisani književni stvaraoci i mladi autori koji tek ulaze u svijet pisane
riječi.
Upravo u tome je jedna od najljepših vrijednosti ove manifestacije ona poštuje
prethodnike, okuplja savremenike i otvara vrata novim generacijama.
Na ovogodišnji literarni konkurs pristiglo je 55 radova. Stručni žiri je, nakon pažljivog čitanja i
vrednovanja, nagradio najuspješnije mlade autore u kategorijama osnovnih i srednjih škola. Time
su „Dani Hasana Kaimije“ još jednom potvrdili svoju obrazovnu i podsticajnu ulogu. Mladom
čovjeku priznanje često znači više nego što se na prvi pogled vidi. Ono mu kaže da njegov glas
ima vrijednost i da vrijedi nastaviti putem knjige, jezika i stvaralaštva.
SEAD BELI HUSIĆ, ČOVJEK KOJI MANIFESTACIJI DAJE KNJIŽEVNU MJERU
Ova priča ne bi bila potpuna ako se ne bi pomenulo ime Seada Belog Husića, neumornog
književnog pregaoca, selektora „Dana Hasana Kaimije“ i čovjeka koji ovoj manifestaciji daje
posebnu energiju, mjeru i ozbiljnost. Postoje insani čija se važnost ne mjeri samo trenutkom kada
stanu pred publiku i izgovore svoje stihove, nego mnogo dublje po tome što znaju okupiti druge,
prepoznati vrijednost, povezati autore različitih poetika i od jednog književnog programa stvoriti
susret koji ima dušu, toplinu i razlog da se pamti.Važni su i zato što umiju da okupe druge, da
povežu autore, da prepoznaju pravu riječ i da od jednog književnog programa naprave susret koji
ostaje u čovjeku. Sead Husić pripada upravo toj vrsti stvaralaca. On je jedan od onih snažnih,
autentičnih i prepoznatljivih glasova savremene književnosti Bosne i Hercegovine, autor koji se
ne zadržava samo u jednom žanru, nego se potvrđuje kao pjesnik, esejista, književni kritičar,
istraživač i doktorand. Iza njega stoji ozbiljan autorski i naučni rad, ali i ono što je možda još
važnije: živa veza sa književnošću, ljudima, tekstom i prostorom iz kojeg dolazi.
Njegove knjige, kritički radovi, eseji i istraživanja pokazuju autora koji književnost ne doživljava
kao segment javnog života, nego kao ozbiljan prostor mišljenja, duhovnog otpora, kulturne
odgovornosti i čuvanja jezika. U njegovom pisanju ima i znanja i osjećanja, i istraživačke
discipline i pjesničke osjetljivosti. Zato Sead-Beli Husić nije samo organizator i selektor jedne
manifestacije, nego stvaralac koji razumije unutrašnji život književnosti i zna koliko je važno da
se dobra riječ čuje na pravom mjestu. Ono što ga posebno izdvaja jeste njegova posvećenost
književnosti kao prostoru susreta. Kod njega književnost nije samo lični čin pisanja, već i
odgovornost prema zajednici, autorima, publici i mladima koji dolaze. On zna da književni
susreti ne nastaju sami od sebe. Potrebni su ljudi koji imaju ukus, znanje, strpljenje, širinu i onu
možda često nadčovječansku upornost bez koje nema ozbiljne kulture.
U njegovom angažmanu oko „Dana Hasana Kaimije“ vidi se pažnja prema programu, izboru
učesnika, atmosferi i svakom detalju koji jednom događaju daje dostojanstvo. Takvi ljudi
manifestacijama daju dušu. Nije teško napraviti program, poređati imena i upaliti mikrofon teško
je osjetiti đe se susrijeću prava riječ, pravi ljudi i pravi trenutak. Sead-Beli Husić upravo tu
pokazuje svoju posebnost ne popunjava program, nego mu daje krvotok, bira glasove, spaja
autore i zna da književni susret vrijedi tek onda kada iz njega publika ponese nešto što dugo
ostaje u mislima slušalaca i publike. Zato ime Seada Belog Husića treba pomenuti s
poštovanjem. Ne samo kao selektora manifestacije, nego kao jednog od dragocjenih predstavnika
savremene književnosti Bosne i Hercegovine i kao čovjeka koji istrajno radi da riječ Hasana
Kaimije bude živa, da pjesnici iz regiona imaju mjesto susreta i da mladi autori dobiju ohrabrenje
da vjeruju u književnost.
MUSTAFA MUHAREMOVIĆ, PREGAOC KOJI ČUVA KONTINUITET I
DOSTOJANSTVO ZVORNIKA
Posebno mjesto u ovoj priči pripada i Mustafi Muharemoviću, predsjedniku Medžlisa Islamske
zajednice Zvornik i jednom od mirnioh, ali neumornih pregalaca bez kojih „Dani Hasana
Kaimije“ ne bi imali svoju punu snagu, kontinuitet i organizacionu sigurnost. Postoje ljudi koji
ne grade sebe kroz manifestacije, nego manifestacije kroz svoj rad, odgovornost i predanost.
Mustafa Muharemović pripada upravo takvim ljudima. Njegova uloga u Organizacionom odboru
„Dana Hasana Kaimije“je dio šireg kulturnog, vjerskog i društvenog služenja zajednici. On zna
da ovakve manifestacije obaveza prema onima koji su prije nas čuvali riječ, vjeru, obraz i
identitet.
U njegovom radu prepoznaje se istrajnost čovjeka koji razumije da se kultura ne čuva samo na
sceni. Čuva se i u pripremi, u organizaciji, u dočeku gostiju, u okupljanju ljudi, u poštovanju
svakog učesnika i u onim detaljima koje publika možda ne vidi, ali ih osjeti. Mustafa
Muharemović je i jedan od ljudi čije se ime veže za povratničku istrajnost i obnovu života u
Zvorniku. Kao jedan od prvih povratnika nakon rata, Mustafa Muharemović je svojim
prisustvom, radom i istrajnošću svjedočio da povratak to jest dolazak na kućni prag, mnogo
dublji čin vraćanje dostojanstva prostoru, obnavljanje povjerenja među ljudima i ponovno
uspravljanje zajednice tamo đe je život bio ranjen, prekinut i ućutkan. Takav povratak traži
hrabrost, strpljenje i vjeru da se dom ne obnavlja samo zidovima, nego ljudima, riječju, dovom-
molitvom, susretom i spremnošću da se uprkos svemu nastavi živjeti na svome.
U priči o „Danima Hasana Kaimije“ Mustafa Muharemović zaslužuje da bude pomenut kao
čovjek organizacije, povjerenja, vjerske i kulturne odgovornosti. Kao pregalac koji zna da se
velike manifestacije ne održavaju same od sebe, već zahvaljujući ljudima koji im daju vrijeme,
ugled, srce i istrajnost. Ovakvi susreti imaju značaj koji prevazilazi jedno veče. Oni povezuju
autore različitih generacija, otvaraju prostor za susret tradicije i savremenog stvaralaštva i
podsjećaju da književnost ostaje jedan od najljepših načina da se ljudi, gradovi i kulture bolje
upoznaju.
Za pisce iz Crne Gore učešće na „Danima Hasana Kaimije“ u Zvorniku bilo je dragocjeno
iskustvo. Predstavili su se u prostoru koji poštuje riječ, njeguje bošnjačku duhovnu i književnu
baštinu i ostaje otvoren za stvaraoce iz regiona. Takvi susreti grade kulturne veze, prijateljstvo,
međusobno poštovanje i svijest da književnost često umije da približi ljude više nego mnoge
zvanične riječi.
XXIII „Dani Hasana Kaimije“ još jednom su pokazali da tradicija nije samo pogled unazad. Ona
je živi prostor okupljanja, razgovora i stvaranja. U Zvorniku se, kroz poeziju, nagrade mladim
autorima i prisustvo pisaca iz regiona, potvrdilo da riječ Hasana Kaimije i danas traje kao
duhovni znak, kulturna obaveza i poziv da se čuva ono što ljude povezuje: jezik, dobrota,
književnost i zajednički život.
