Ljekari upozorili na ljekove koji mogu da otežaju organizmu da se rashladi tokom vrućina

Tokom velikih vrućina hronični bolesnici posebno teško podnose visoke temperature, ali ljekari upozoravaju da problem ne predstavlja samo toplota, već i terapija koju mnogi svakodnevno uzimaju.

Određeni ljekovi mogu poremetiti prirodne mehanizme kojima telo reguliše temperaturu, poput znojenja, širenja krvnih sudova i održavanja ravnoteže tečnosti. Posledice mogu biti vrtoglavica, iscrpljenost, nagli pad pritiska pa čak i toplotni udar, prenosi Tportal.

Antidepresivi mogu poremetiti hlađenje organizma

Dvije grupe antidepresiva posebno se povezuju sa lošijim podnošenjem vrućina – selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) i triciklični antidepresivi (TCA).

Obje vrste djeluju na neurotransmitere u mozgu, prije svega serotonin i noradrenalin, ali pritom mogu uticati i na acetilholin, važan za proces znojenja. Kod nekih pacijenata to može smanjiti znojenje i otežati hlađenje organizma tokom visokih temperatura.

Istovremeno, antidepresivi kod dela korisnika mogu izazvati pojačano znojenje. Podaci pokazuju da se ta nuspojava javlja kod oko 14 odsto osoba koje ih uzimaju. Problem nastaje jer pretjerano znojenje tokom velikih vrućina može brzo dovesti do dehidracije. SSRI lekovi mogu uticati i na hipotalamus, dio mozga koji reguliše tjelesnu temperaturu i šalje signal znojnim žlijezdama da počnu da proizvode znoj.

Antipsihotici mogu prikriti osjećaj žeđi

Antipsihotici, koji se koriste u liječenju psihoza, šizofrenije i bipolarnog poremećaja, takođe mogu poremetiti regulaciju temperature. Djeluju blokiranjem dopamina, što posredno utiče na serotonin i sposobnost hipotalamusa da prepozna promjene tjelesne temperature.

Zbog toga osobe koje uzimaju takve ljekove možda neće osjetiti da im je prevruće ili da su žedne. To može dovesti do pada krvnog pritiska, slabijeg rada srca i smanjenog znojenja, pa tijelo teže oslobađa višak toplote.

Ljekovi za srce povećavaju rizik od dehidracije

Beta-blokatori, koji se koriste kod srčane insuficijencije i aritmija, usporavaju rad srca i smanjuju protok krvi prema koži. Time organizam teže oslobađa toplotu tokom velikih vrućina. Diuretici, često prepisani za visok pritisak i srčane bolesti, povećavaju izlučivanje mokraće pa tokom toplotnih talasa mogu izazvati dehidraciju i poremećaj elektrolita.

Ako tijelo nema dovoljno tečnosti, znojenje postaje otežano, a krvni pritisak može pasti toliko da izazove vrtoglavicu ili nesvjesticu, naročito pri ustajanju. Ljekovi poput ramiprila i losartana takođe mogu povećati rizik od dehidracije jer djeluju na sistem koji reguliše krvni pritisak, žeđ i ravnotežu tečnosti u organizmu.

Stimulansi za ADHD mogu povećati tjelesnu temperaturu

Stimulansi na bazi amfetamina, koji se koriste u liječenju ADHD-a, djeluju na dopamin i noradrenalin i mogu povećati tjelesnu temperaturu i ubrzati metabolizam. To otežava hlađenje organizma, posebno tokom fizičke aktivnosti ili velikih vrućina, a može dovesti do pregrijevanja, dehidracije pa čak i toplotnog udara.

Takvi ljekovi takođe mogu smanjiti osjećaj umora pa osobe ponekad ne primijete koliko su iscrpljene. Ipak, neka novija istraživanja sugerišu da osobe sa ADHD-om koje uzimaju stimulativne ljekove možda imaju i manji rizik od toplotnih bolesti, ali stručnjaci upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja.

Inzulin se na vrućini brže apsorbuje

Visoke temperature šire krvne sudove kako bi se tijelo lakše rashladilo. Zbog toga insulin može brže da se apsorbuje u krvotok, što povećava rizik od hipoglikemije, odnosno naglog pada šećera u krvi. To može izazvati vrtoglavicu, drhtavicu, znojenje, razdražljivost, a u težim slučajevima i gubitak svijesti ili napade.

Problem je i to što simptomi niskog šećera u krvi često liče na simptome pregrijevanja pa ih osobe sa dijabetesom mogu pomiješati. Stručnjaci upozoravaju i da toplota može oštetiti insulin i smanjiti njegovu efikasnost. Zato ga je tokom ljeta posebno važno pravilno čuvati u frižideru.

Kako smanjiti rizik tokom toplotnog talasa

Najugroženiji su stariji ljudi, hronični bolesnici i osobe koje istovremeno uzimaju više ljekova. Ljekari savjetuju da se tokom velikih vrućina redovno unosi dovoljno tečnosti, osim ako ljekar nije preporučio drugačije. Takođe je važno izbjegavati boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana i obratiti pažnju na simptome poput vrtoglavice, mučnine, zbunjenosti i pretjeranog znojenja.

Posebnu pažnju treba posvetiti i pravilnom čuvanju ljekova jer visoke temperature mogu smanjiti njihovu efikasnost. To se ne odnosi samo na insulin, već i na inhalatore i EpiPen uređaje.

Stručnjaci upozoravaju da terapiju nikako ne treba prekidati na svoju ruku. Ako ljekovi otežavaju podnošenje vrućine, potrebno je razgovarati sa ljekarom ili farmaceutom.