Foto:Pixabay
Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) upozorio je da najavljeni Euro model, uprkos potencijalnim koristima za životni standard zaposlenih, može donijeti značajno povećanje troškova poslovanja, posebno u radno intenzivnim djelatnostima, turizmu i ugostiteljstvu. Prema njihovoj analizi, dodatni godišnji trošak za 38 kompanija članica mogao bi dostići 30 miliona eura, zbog čega traže detaljnu fiskalnu i sektorsku procjenu prije konačne primjene reforme.
U dokumentu „Euro model – Ekonomski efekti i preporuke Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori za dijalog sa Vladom“, MFIC navodi da podržava rast zarada i unapređenje životnog standarda, ali upozorava da se efekti najavljenih mjera neće jednako odraziti na sve poslodavce.
Poseban izazov, kako ističu, predstavljaju novi obavezni minimalni iznosi zarada, koji bi mogli značajno povećati troškove kompanija sa velikim brojem zaposlenih čije su zarade ispod predviđenih pragova.
„Dok smanjenje opterećenja na rad pojedinim kompanijama može omogućiti rast neto zarada bez značajnijeg povećanja troškova, novi obavezni minimumi mogu znatno povećati troškove poslovanja u radno intenzivnim djelatnostima“, navodi se u analizi.
Prema javno objavljenoj najavi Vlade, od januara 2027. predviđene su minimalne neto zarade od 1.000, 1.250 i 1.400 eura, u zavisnosti od kvalifikacije radnog mjesta.
Interna analiza MFIC-a obuhvatila je 38 kompanija članica sa više od 5.250 zaposlenih u redovnom obuhvatu. Od ukupnog broja zaposlenih, 56,5 odsto je visokoobrazovano, dok 32,8 odsto ima srednju stručnu spremu. U vrhuncu turističke sezone ove kompanije angažuju još oko 1.000 sezonskih i agencijskih radnika.
Analiza pokazuje tri moguća scenarija dodatnih godišnjih troškova.
“U umjerenom scenariju, koji podrazumijeva direktno usklađivanje najnižih zarada, dodatni trošak procjenjuje se na 15,8 do 18,9 miliona eura. Realni scenario, koji uključuje i pritisak na povećanje zarada zaposlenih iznad minimalnih pragova radi očuvanja postojećih odnosa među platnim razredima, donosi trošak od 22,1 do 25,2 miliona eura. U scenariju koji obuhvata i ljetnji vrhunac, odnosno dodatnih oko 1.000 sezonskih i agencijskih radnika, trošak bi mogao dostići između 27,6 i 30 miliona eura godišnje”, ističe se u analizi.
Iz MFIC-a naglašavaju da se ovi iznosi odnose isključivo na analizirane kompanije i da se ne mogu automatski prenijeti na ukupnu crnogorsku ekonomiju.
Upozoravaju i da se troškovi ne završavaju na redovnim zaradama, jer povećanje može uticati na naknade za bolovanja, otpremnine, dežurstva, prekovremeni rad i druge ugovorne obaveze.
Dio analize posvećen je turizmu i ugostiteljstvu, gdje je prostor za prilagođavanje troškovima ograničen zbog sezonalnosti i unaprijed ugovorenih aranžmana.
Prema podacima MONSTAT-a, u Crnoj Gori je tokom 2025. godine ostvareno 15,37 miliona noćenja, od čega su 95,8 odsto ostvarili strani turisti.
MFIC upozorava da bi nagli rast troškova rada, u zavisnosti od strukture zarada, mogao dovesti do smanjenja broja angažovanih radnika, obima usluga, pa čak i perioda rada pojedinih objekata.
Dodatni problem vide u tome što kompanije koje su već ugovorile aranžmane i utvrdile cijene za narednu sezonu neće imati dovoljno prostora da povećane troškove jednostavno prenesu na krajnje korisnike.
“Rizici postoje i u trgovini, logistici i proizvodnji, gdje je izražen pritisak uvozne konkurencije, dok se u bankarstvu, telekomunikacijama i IT sektoru očekuje pritisak na postojeće platne razrede i budžete za razvoj. Ukoliko dodatni troškovi premaše operativnu dobit kompanija, moguće je da budu primorane da povećaju cijene, uspore zapošljavanje, odlože investicije ili reorganizuju poslovanje”, upozorava se u analizi.
Iz Savjeta stranih investitora smatraju da rast zarada mora biti praćen rastom produktivnosti, ulaganjem u tehnologiju, opremu, organizaciju rada i znanje zaposlenih.
Kao ilustraciju navode podatke Međunarodne organizacije rada prema kojima produktivnost rada u Crnoj Gori iznosi približno 31,1 međunarodni dolar, dok je u Hrvatskoj 58,7, a u Sloveniji 59,9.
„Ove vrijednosti nijesu argument protiv viših zarada, one ukazuju na potrebu da povećanje troškova rada prate ulaganja u opremu, tehnologiju, organizaciju i znanja zaposlenih“, poručuju iz MFIC-a.
Upozoravaju i da bi značajno smanjenje razlika između zarada zaposlenih na početnim, stručnim i rukovodećim pozicijama moglo oslabiti motivaciju za obrazovanje, profesionalno napredovanje i preuzimanje veće odgovornosti.
“Održavanje konkurentnosti posebno je važno za turizam i privlačenje stranih direktnih investicija, jer investitori i turisti upoređuju troškove i kvalitet ponude sa drugim destinacijama”, poručuju iz Savjeta stranih investitora.
Jedan od većih izazova koji MFIC izdvaja odnosi se na dugoročnu fiskalnu održivost reforme i finansiranje penzionog sistema.
Prema podacima navedenim u dokumentu, Fond PIO je u februaru 2026. godine evidentirao 118.210 korisnika penzija, dok je Vlada najavila deficit od približno četiri do pet odsto BDP-a u 2027. i oko tri odsto u 2028. godini.
Iz MFIC-a smatraju da je neophodno jasno objasniti kako će se nakon promjena doprinosa obezbijediti stabilno finansiranje penzija, uz istovremeni rast drugih javnih rashoda.
Zbog toga traže da se razdvoje promjene u izvorima finansiranja Fonda PIO od eventualnih izmjena uslova za ostvarivanje prava i načina obračuna penzija.
Upozoravaju da se jednokratni prihodi, poput prodaje zaplijenjene imovine, kao ni sredstva koja nijesu namijenjena redovnim rashodima, ne mogu tretirati kao trajna osnova za finansiranje penzijskih obaveza.
Dodatni rizik vide u mogućnosti da rast troškova poslovanja smanji profitabilnost kompanija, a time i prihode države od poreza na dobit.
Šest preporuka Vladi
Savjet stranih investitora predložio je šest mjera za unapređenje Euro modela, uz ocjenu da je prije konačne primjene neophodno pokrenuti sadržajan dijalog sa privredom.
Od Ministarstva finansija traže objedinjenu fiskalnu procjenu koja bi obuhvatila centralni budžet, lokalne samouprave i Fond PIO, sa projekcijama za najmanje 2027. i 2028. godinu.
Takođe, smatraju da je potrebno sprovesti posebne analize po sektorima, naročito za radno intenzivne djelatnosti, izvoznike, sezonske poslodavce i mala preduzeća.
Tamo gdje se utvrdi da kompanije ne mogu brzo prilagoditi poslovanje novim troškovima, predlažu razmatranje vremenski ograničene fazne primjene ili ciljane podrške, uz javne i mjerljive kriterijume.
Među preporukama su i ulaganje u produktivnost, digitalizaciju, energetsku efikasnost, obuku zaposlenih i razvoj izvoza, kao i objavljivanje konačnih propisa, zvaničnog kalkulatora zarada i jasnih pravila za sezonski rad, nepuno radno vrijeme i kolektivne ugovore.
Strani investitori insistiraju na zaštiti kapitalnih investicija, upozoravajući da rast tekuće javne potrošnje ne bi trebalo finansirati automatskim smanjenjem ulaganja u puteve, energetiku, digitalnu i komunalnu infrastrukturu.
“Uspostaviti redovne konsultacije Vlade, privrede i socijalnih partnera, uz kvartalno praćenje zarada, zaposlenosti, produktivnosti, inflacije, poreskih prihoda, deficita, javnog duga, izvoza, uvoza i investicija”, preporučuju starni investitori.
MFIC, koji okuplja 40 kompanija sa stranim kapitalom, a čije članice generišu oko petine domaćeg BDP-a i zapošljavaju približno 6.000 ljudi, poručuje da je za uspjeh reforme presudno da ona bude zasnovana na pouzdanim analizama, pravnoj sigurnosti i predvidivom poslovnom ambijentu.
Aleksandra Obradović
Izvor:CDM
