Simptomi koji se pripisuju stresu, a mogu da ukažu na ozbiljan problem sa srcem

Ipak, stručnjaci upozoravaju da takav osjećaj može ukazivati na fibrilaciju pretkomora, odnosno poremećaj srčanog ritma koji ne treba zanemariti.

Fibrilacija pretkomora je vrsta aritmije do koje dolazi kada gornje srčane komore, pretkomore, počnu da rade nepravilno i neusklađeno sa donjim komorama srca. Ovo stanje može biti ozbiljno jer povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i moždanog udara, piše Živim.hr

Zanimljivo je da se simptomi ovog poremećaja često pogrešno pripisuju stresu, anksioznosti ili napadima panike. Upravo zbog toga kardiolozi upozoravaju da je važno prepoznati signale koje nam tijelo šalje.

Ko je u većem riziku?

Godine života predstavljaju jedan od najvažnijih faktora rizika za pojavu fibrilacije pretkomora, ali nisu jedini. Na mogućnost razvoja ovog poremećaja utiču i:

Visok krvni pritisak,

Dijabetes tipa 1 i 2,

Gojaznost,

Pušenje,

Prekomjerna konzumacija alkohola,

Pojačan rad štitne žlijezde,

Opstruktivna apneja u snu.

Fibrilacija pretkomora povezana je sa značajno većim rizikom od moždanog udara, zbog čega je pravovremeno prepoznavanje i liječenje veoma važno.

Simptomi koje ne treba zanemariti

Simptomi fibrilacije pretkomora mogu biti nejasni, povremeni i lako se mogu previdjeti. Kardiolozi izdvajaju nekoliko znakova na koje posebno treba obratiti pažnju.

Lupanje srca

Ubrzan ili nepravilan rad srca najčešći je simptom. Može se manifestovati kao treperenje u grudima, preskakanje otkucaja ili osjećaj da srce ubrzano lupa. Može se javiti tokom fizičke aktivnosti, u mirovanju, pa čak i tokom spavanja.

Umor i slabost

Ako primećujete da se brže umarate nego ranije, čak i tokom uobičajenih aktivnosti, to može biti jedan od znakova poremećaja srčanog ritma.

Kratak dah

Otežano disanje može se javiti tokom svakodnevnih aktivnosti, ali i dok mirujete. Ovaj simptom često se pogrešno pripisuje anksioznosti ili napadu panike.

Vrtoglavica i omaglica

Nepravilan rad srca može izazvati vrtoglavicu, osjećaj nestabilnosti, omaglicu, pa čak i nesvesticu.

Bol u grudima

Bol može biti oštar, praćen osjećajem stezanja ili neprijatnosti u grudima. Ponekad se može javiti i osjećaj sličan gorušici.

Postojeća zdravstvena stanja

Osobe koje imaju visok krvni pritisak, apneju u snu ili pojačan rad štitne žlijezde imaju povećan rizik od fibrilacije pretkomora. Dodatnu pažnju treba da obrate i osobe koje su ranije imale srčani udar ili imaju bliske članove porodice sa ovim poremećajem.

Odsustvo simptoma

Posebno zabrinjava činjenica da fibrilacija pretkomora može postojati i bez ikakvih primetnih simptoma. Zbog toga se ponekad otkriva tek tokom rutinskog ljekarskog pregleda.

Kada je vrijeme da se javite ljekaru?

Kardiolozi savjetuju da se ljekaru obratite ukoliko primijetite nepravilan rad srca, neobjašnjiv umor, otežano disanje ili vrtoglavicu.

Čak i ako se tegobe javljaju povremeno i nisu intenzivne, ne treba ih zanemarivati. Pregled, mjerenje krvnog pritiska i EKG mogu pomoći u otkrivanju problema.

Ukoliko se pojave iznenadan jak bol u grudima, ozbiljno otežano disanje, nesvjestica ili znaci moždanog udara, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Važno je zapamtiti da fibrilacija pretkomora ne mora uvijek da izazove očigledne tegobe. Redovni pregledi i pravovremena dijagnostika mogu biti od velikog značaja za očuvanje zdravlja srca.