Prvi znaci menopauze često se pojave ranije nego što ih žene očekuju: Evo kako ćete ih prepoznati

Iskustvo menopauze nije isto kod svake žene, zbog čega njene prve znake ponekad nije lako prepoznati.

Simptomi mogu biti fizički, poput valunga, bolova, noćnog znojenja ili problema sa mokraćnim sistemom, ali i psihološki, poput promena raspoloženja, teskobe i takozvane moždane magle. Dodatnu zabunu stvara i činjenica da se tegobe mogu pojavljivati i nestajati, u zavisnosti od promjena nivoa hormona, pišu stručnjaci za The Menopause Charity.

Kod nekih žena simptomi traju samo nekoliko mjeseci, dok se kod drugih mogu protegnuti kroz više godina. Ipak, dobra vijest je da postoje različiti tretmani i promjene životnih navika koje mogu pomoći da period perimenopauze i menopauze bude lakši. Upravo zato važno je znati šta se u tijelu dešava i kada je dobro potražiti savjet ljekara.

Mnoge žene pretpostavljaju da se simptomi menopauze javljaju tek u pedesetim godinama. Međutim, promjene se često mogu osetiti već u četrdesetim, a kod nekih žena i u tridesetim ili ranije. Zbog toga se prvi znaci perimenopauze ponekad zamijene za stres, umor, PMS ili druge svakodnevne tegobe.

Jedan od prvih jasnijih znakova obično su promjene u menstrualnom ciklusu. Zbog oscilacija hormona menstruacije mogu postati slabije ili obilnije, dolaziti češće ili se pojavljivati u sve većim razmacima. Vremenom postaju sve ređe, a kada žena nema menstruaciju 12 mjeseci zaredom, smatra se da je ušla u menopauzu.

Razlog zbog kog simptomi mogu biti toliko raznovrsni jeste taj što ćelije u cijelom tijelu reaguju na estrogen. Kada se nivoi hormona počnu mijenjati, posledice se mogu osjetiti na različitim djelovima tijela i u različitim aspektima svakodnevnog života. Zato neke žene prvo primijete promjene raspoloženja, dok druge prvo osjete valunge, nesanicu ili probleme sa koncentracijom.

Valunzi su jedan od najčešćih simptoma i pogađaju veliki broj žena. Opisuju se kao iznenadan osjećaj toplote koji se širi licem, vratom, grudima i telom. Mogu ih pratiti znojenje, crvenilo, vrtoglavica ili osjećaj lupanja srca. Noćno znojenje je vrlo slična pojava, ali se dešava tokom spavanja. Žena se može probuditi mokra od znoja i morati da promijeni pidžamu ili posteljinu. Takve epizode mogu ozbiljno narušiti san, naročito ako se ponavljaju više puta tokom noći.

Promjene raspoloženja takođe su čest dio perimenopauze. Neke žene primijete da su razdražljivije, nestrpljivije, teskobnije ili sklonije plaču nego inače. Druge se osjećaju prazno, bezvoljno ili kao da se emocije smenjuju iz sata u sat. Problemi sa spavanjem mogu se pojaviti zbog noćnog znojenja, stresa i teskobe, ali i zbog hormonalnih promjena.

Smanjenje nivoa progesterona i testosterona tokom perimenopauze može uticati na sposobnost uspavljivanja i kvalitet sna. Zbog toga se neke žene bude umorne čak i nakon dovoljno vremena provedenog u krevetu. Još jedan simptom o kojem se sve češće govori jeste moždana magla. Ona se može manifestovati kao zaboravnost, slabija koncentracija, osjećaj mentalne usporenosti ili teškoće u pronalaženju reči. Budući da i mozak ima hormonske receptore, promene nivoa estrogena, progesterona i testosterona mogu se odraziti i na mentalnu jasnoću.

Menopauza zvanično nastupa kada menstruacija izostane 12 mjeseci zaredom. Nakon toga žena ulazi u postmenopauzu, period u kojem se kod mnogih simptomi poput valunga i noćnog znojenja postepeno smiruju. Većina žena do te faze dolazi do 54. godine života. Ipak, simptomi ne prestaju uvijek odmah nakon poslednje menstruacije. Kod mnogih žena mogu trajati još oko četiri godine, a kod nekih i duže.

U tom periodu mogu se pojaviti i nove tegobe, poput problema sa spavanjem, manjka energije ili vaginalne suvoće.

Ako simptomi utiču na kvalitet života, ne treba ih trpeti u tišini. Razgovor sa ljekarom može pomoći da se pronađe način ublažavanja tegoba, bilo promjenama životnih navika, medicinskim savjetom ili drugim oblicima podrške. Menopauza je prirodan dio života, ali to ne znači da žena kroz nju mora prolaziti bez pomoći.