Foto:GA
Građanska alijansa daje punu podršku inicijativi Odbora za rodnu ravnopravnost koja predviđa
povećanje kvote sa 30% na 40% zastupljenosti žena na izbornim listama.
Ovim putem apelujemo na članove Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu da ovaj prijedlog
bude inkorporiran u finalni tekst izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika.
Imajući u vidu da su sve političke partije dale saglasnost ovoj inicijativi, i da su dostavljene
konkretne izmjene koje se odnose na korekciju svega dva člana Zakona, pozivamo da se
povećanje kvote uključi u ovaj paket zakonskih izmjena koji se planira usvojiti do kraja jula.
Ukoliko se ovo povećanje nađe u usvojenim izmjenama, to će biti jasan pokazatelj posvećenosti
političkih partija unapređenju rodne ravnoteže.
Više od deset godina nakon uvođenja kvote od 30% manje zastupljenog pola na izbornim
listama, Crna Gora i dalje ne ispunjava zakonski minimum rodne zastupljenosti. Iako je sistem
kvota uveden još 2012. godine, praksa pokazuje da je zakonom propisana kvota od 30% žena
bila ispoštovana samo jednom – u 26. sazivu. U ostalim sazivima broj žena u parlamentu
ostajao je ispod minimuma: u 25. sazivu 22%, u 27. – 27%, a u aktuelnom 28. sazivu svega
28% žena.
Međutim, uprkos ovom iskoraku, sistem kvota je i dalje jedini alat za ispravljanje sistemske
diskriminacije, ali očigledno ne i dovoljan. Povećanje kvote na 40% jeste važan korak, ali do
prave rodne ravnoteže i sistema vrijednosti EU potrebno je više od zakonskog rješenja.
Neophodno je kreirati bolji prostor za učešće žena u politici i uspostaviti korektivne mehanizme
zaštite, koji će obezbijediti, ne samo formalno prisustvo žena u politici, već i njihovo stvarno
učešće, zaštitu i uticaj.
Podsjećamo da su lideri parlamentarnih partija još 2017. i 2018. godine izrazili podršku
uvođenju kvote od 40%, ali da većina nije ispoštovala ni propisanu kvotu od 30%.
Žene i dalje funkcionišu u političkom ambijentu koji je nesiguran i obeshrabrujući. Izložene su
fizičkom, psihološkom i sajber nasilju. Na meti su partijskih botova, mizoginih narativa i digitalnih
hajki koje ostaju nekažnjene. Takvo okruženje odbija žene od političkog angažmana i
onemogućava im ravnopravan tretman u javnom životu.
Takođe, važno je napomenuti da političke partije snose odgovornost za širenje mržnje, posebno
kad svojim ponašanjem ohrabruju botove koji targetiraju žene i šire online nasilje. Takvo
ponašanje mora biti osuđeno i procesuirano na svim nivoima. U ovoj godini svjedočili smo više
slučajeva onlajn nasilja nad ženama u politici i novinarkama koje javno iznose svoje stavove.
Na kraju, ohrabruje najava izmjena Krivičnog zakonika kojom bi se uvelo novo krivično djelo –
teški govor mržnje, kao mehanizam za borbu protiv sajber nasilja nad ženama. Ministar pravde
Bojan Božović ovu inicijativu iznio je pred Odborom za rodnu ravnopravnost, i očekujemo brzo i
odlučno djelovanje nadležnih institucija.
Danijela Darmanović,
Građanska alijansa
Autor:Radiotitograd.me
