Foto:Shutterstock
Holesterol se često pominje u negativnom kontekstu, ali nije svaka njegova vrsta štetna. Štaviše, on je ključan za mnoge važne funkcije u tijelu, uključujući varenje, proizvodnju hormona i sintezu vitamina D.
Problem nastaje kada nivo holesterola postane previsok, što može dovesti do nakupljanja pritiska u arterijama i povećati rizik od srčanih bolesti.
Iako na faktore poput starosti i genetike ne možemo uticati, promjenom prehrambenih i životnih navika možemo preuzeti kontrolu. Stručnjaci se slažu da je namirnica broj jedan koju treba ograničiti kako bi se smanjio rizik od visokog holesterola –prerađeno meso, piše EatingWell.
Mnogima nije iznenađenje da viršle, kobasice i salame nisu najbolji izbor za zdravlje srca. Međutim, manje je poznato da se preporuka odnosi i na popularne delikatesne narezke poput ćuretine, šunke i pečene govedine, koje mnogi smatraju zdravijima. Vrijeme je da preispitate šta stavljate u svoje sendviče.
Zašto bi trebalo ograničiti prerađeno meso
Kada je riječ o snižavanju holesterola, ključni nutrijent koji treba ograničiti, iznenađujuće, nisu masti iz ishrane već zasićene masti. U zavisnosti od proizvoda, prerađeno meso često je izvor zasićenih masti.
“Prerađevine su obično masniji komadi mesa i bogate su zasićenim mastima. Poznato je da hrana bogata zasićenim mastima uzrokuje povišen holesterol, a posebno podiže nivo lipoproteina niske gustine, takozvanog LDL holesterola”, kaže nutricionistkinja Karli Hart.
Iako se za slaninu i salamu očekuje da sadrže zasićene masti, nutricionistkinja Veronika Raus dodaje:
“Čak ni opcije koje zvuče ‘zdravije’ – poput ćureće slanine ili nemasnih delikatesnih narezaka – nisu nužno bez zasićenih masti. One su samo nešto manje masne od uobičajenih verzija, ali i dalje doprinose ukupnom dnevnom unosu zasićenih masti”, pojasnila je ona.
Uticaj na crijevni mikrobiom
Sastav crijevnog mikrobioma ključan je za gotovo svaki aspekt zdravlja, uključujući regulaciju holesterola. Istraživanja pokazuju da ishrana bogata mesom, naročito prerađenim, može smanjiti raznolikost crijevnih bakterija. To je zabrinjavajuće jer raznolik mikrobiom ima važnu ulogu u regulaciji apsorpcije i izlučivanja holesterola, kao i u smanjenju hronične upale – jednog od glavnih faktora u razvoju srčanih bolesti.
Pored zasićenih masti, prerađeno meso obično sadrži znatno više natrijuma od neprerađenog. Na primjer, porcija od 100 grama pečenih ćurećih prsa sadrži 99 miligrama natrijuma, dok ista količina delikatesne ćuretine sadrži čak 810 mg – i to pre nego što dodate natrijum iz hljeba i drugih dodataka.
Iako se visok unos natrijuma ne povezuje direktno s povišenim holesterolom, Hart ističe:
“Ishrana s visokim udjelom natrijuma može povećati rizik od razvoja visokog krvnog pritiska, što tera srce da radi pod većim opterećenjem” i tako negativno utiče na cjelokupno kardiovaskularno zdravlje.
Kako zamijeniti prerađeno meso
Dobra vijest je da se ograničavanjem prerađenog mesa ne morate odreći praktičnosti ili ukusa. Male zamjene mogu pomoći u smanjenju unosa zasićenih masti i natrijuma, a da obroci ostanu zasitni i bogati proteinima.
Umjesto delikatesnih narezaka, u sendvičima i salatama možete koristiti ostatke piletine sa roštilja ili pečenog lososa. Priprema veće količine mesa ili ribe za večeru može vam obezbijediti praktičan obrok za sledeći dan sa manje natrijuma i zasićenih masti.
Isprobajte i biljne proteine. Prerađeno meso lako možete zameniti namirnicama poput pirea od leblebija, sočiva, pečenog tofua ili humusa. Ove alternative su jednostavne za pripremu, a bogate su vlaknima i proteinima. Za postizanje slanog i dimljenog ukusa, zdravije opcije možete začiniti dimljenom paprikom ili u prahu.
Kada ste u žurbi, dobar izbor mogu biti piletina ili tuna iz konzerve, koje obično sadrže manje natrijuma i zasićenih masti od prerađevina.
Izvor:DAN
