Foto: 2BS Forum
Crna Gora je u kontinuitetu izložena hibridnim prijetnjama, koje ne dolaze samo iz Rusije već i iz regiona, a očekuje se njihovo intenziviranje kako se budu približavali izbori naredne godine, upozorio je vršilac dužnosti generalnog direktora za NATO i bezbjednosnu politiku u Ministarstvu vanjskih poslova Miloš Nikolić na 2BS Forumu u Budvi.
Govoreći na panelu „Čuvajući uporište: NATO, Evropa i cijena bezbjednosti“, Nikolić je kazao da su hibridne prijetnje postale svakodnevica u evropskim državama, te da Crna Gora nije izuzetak.
“Vidljiva je eskalacija hibridnih napada iz Rusije i primjetna je ista matrica hibridnog djelovanja. Crna Gora nije izuzetak, a našu situaciju dodatno otežava to što taj hibridni uticaj ne dolazi samo iz Rusije nego i iz regiona”, kazao je Nikolić.
Podsjetio je na slučaj protjerivanja pripadnika propagandne mreže „Ribar“, za koju je naveo da je planirala plasiranje dezinformacija u vezi sa odlukom o uvođenju viza ruskim državljanima.
“Slučaj protjerivanja pripadnika propagandne mreže ‘Ribar’, koja je imala plan da plasira dezinformacije o odluci o uvođenju viza ruskim državljanima, pokazuje da je Crna Gora u kontinuitetu izložena hibridnim prijetnjama, a sjetićemo se u tom kontekstu i izbora i procesa pristupanja NATO-u”, istakao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, takvi napadi ne bi trebalo da predstavljaju iznenađenje, a Crna Gora već preduzima aktivnosti na unapređenju zakonodavnog i institucionalnog okvira kako bi na njih efikasnije odgovorila.
“Osim ‘Ribara’, imali smo i slučaj samita Zapadni Balkan u Tivtu, a hibridne prijetnje biće sve veće kako se budemo približavali izborima naredne godine”, ocijenio je Nikolić.
Govoreći o izdvajanjima za odbranu, Nikolić je naglasio da bezbjednost ima svoju cijenu i da se ulaganja više ne mogu odlagati. Podsjetio je da su članice NATO-a dogovorile povećanje izdvajanja, sa ciljem da do 2035. godine osnovni odbrambeni troškovi dostignu 3,5 odsto BDP-a, uz dodatna ulaganja u aktivnosti povezane sa odbranom, kako bi ukupna izdvajanja iznosila pet odsto BDP-a.
Istakao je da Crna Gora aktivno učestvuje u NATO misijama i operacijama, od Letonije i Bugarske do misije KFOR na Kosovu, te da njen doprinos Alijansi prevazilazi broj vojnika i visinu budžetskih izdvajanja.
“Postoji dosta oblasti u kojima bi Crna Gora mogla biti aktivnija, kako kroz finansijski segment tako i na političkom nivou. Ipak, cijenim da ono što radimo u proteklih devet godina potvrđuje da smo aktivan učesnik i odgovorna članica NATO-a”, poručio je Nikolić.
Menadžerka programa i saradnica za javne politike u GLOBSEC-u Federika Manđameli ocijenila je da Evropa ulazi u novu fazu bezbjednosne politike, u kojoj će zbog promjena u američkoj spoljnoj politici morati da preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu.
Ona je istakla da zahtjev Sjedinjenih Američkih Država da evropske članice NATO-a povećaju izdvajanja za odbranu nije nov, ali da je sada dodatno naglašen.
“Iako će američka podrška i dalje biti ključna u oblastima poput nuklearnog odvraćanja, razmjene obavještajnih podataka, komandovanja i kontrole, kao i vazdušnih kapaciteta, Evropa mora ubrzati razvoj sopstvenih vojnih sposobnosti”, rekla je Manđameli.
Naglasila je da se kredibilitet evropske odbrane neće mjeriti samo obećanim izdvajanjima, već konkretnim rezultatima, uključujući proizvodnju municije, jačanje logistike i razvoj vojnih kapaciteta.
_600x900)
(Foto: 2BS Forum)Prema njenim riječima, eventualno smanjenje američkog vojnog prisustva u Evropi značilo bi da evropske države moraju preuzeti dio odgovornosti koju su do sada imale SAD.
“Ključno pitanje za Evropu nije da li može razviti potrebne odbrambene kapacitete, već koliko brzo to može učiniti. Međunarodni bezbjednosni poredak nepovratno se mijenja i evropske države moraju biti spremne za dugoročno nestabilno okruženje, uz kontinuirano povećanje ulaganja u odbranu i jačanje evropske odbrambene industrije”, ocijenila je Manđameli.
Odgovarajući na pitanje koliko bi Ukrajina mogla izdržati bez američke pomoći, upozorila je da bi dalje smanjenje podrške Vašingtona, naročito u oblasti obavještajnih podataka i satelitskih kapaciteta, moglo ozbiljno oslabiti ukrajinske odbrambene sposobnosti i dovesti do dodatnih ljudskih gubitaka.
Istakla je da takva zavisnost predstavlja dugoročan bezbjednosni izazov i za Evropu, zbog čega je neophodno ubrzati razvoj sopstvenih kapaciteta.
Zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine Aleksandar Goganović ocijenio je da BiH ima dobru saradnju sa NATO-om, uprkos izazovima koji su u prethodnom periodu postojali u međusobnim odnosima, prvenstveno zbog nedostatka direktne komunikacije.
Ukazao je na značaj usvajanja Programa reformi, dokumenta koji definiše okvir saradnje BiH sa Alijansom i doprinosi jačanju odbrambenih kapaciteta zemlje, uključujući sposobnost pružanja pomoći građanima tokom prirodnih nepogoda.
Govoreći o finansiranju odbrane, Goganović je naveo da BiH trenutno izdvaja manje od jedan odsto BDP-a, pri čemu se oko 92 odsto budžeta troši na plate zaposlenih.
Dodao je da je tokom nedavne posjete NATO-u upućena jasna poruka da se očekuje povećanje budžeta za odbranu, što će predstavljati jedan od izazova u narednom periodu.
Prema njegovim riječima, napredak zavisi i od političkih procesa i formiranja vlasti, što je važno za otvaranje razgovora o budžetu.
Osvrćući se na političku i bezbjednosnu situaciju u BiH, Goganović je ocijenio da su odgovornost domaćih lidera i angažman međunarodnih aktera doprinijeli tome da politička kriza ne preraste u bezbjednosnu.
Naglasio je da je za očuvanje mira neophodno dosljedno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kako od domaćih tako i od međunarodnih aktera.
“Mirna i stabilna BiH doprinosi miru i stabilnosti na cijelom Zapadnom Balkanu”, poručio je Goganović.
Izvor:RTCG
