Foto:Shutterstock
Povremena zaboravnost normalan je dio starenja, ali određene promjene u pamćenju i ponašanju mogu biti prvi znaci demencije.
Neurolog dr Nikolas Doer objašnjava kako razlikovati bezazlene propuste od simptoma koji zahtijevaju pregled ljekara.
Povremena zaboravnost dio je svačijeg života, ali sa godinama se mnogi pitaju da li su zaboravljeni ključevi ili ime koje im je „na vrhu jezika“ samo prolazna smetnja ili rani znak ozbiljnijeg problema. Zato je važno razlikovati uobičajene promjene povezane sa starenjem od simptoma koji zahtijevaju ljekarsku pomoć, prenosi Index.hr.
Postavlja se pitanje da li se demencija može spriječiti. Dr Nikolas Doer, neurolog specijalizovan za kognitivnu i bihejvioralnu neurologiju, objašnjava za “Parade” da genetika i starenje ostaju glavni faktori rizika.
„Ne može se svaki slučaj demencije spriječiti promjenom ishrane i načina života, ali istraživanja jasno pokazuju da kontrola promjenljivih faktora rizika tokom života može odložiti veliki broj slučajeva“, kaže dr Doer.
Dodaje da promjene životnih navika ne garantuju zaštitu od bolesti, ali mogu smanjiti rizik i odložiti pojavu simptoma.
Među najvažnijim navikama izdvaja brigu o zdravlju srca. Izbjegavanje gojaznosti, visokog holesterola i povišenog krvnog pritiska direktno smanjuje rizik od demencije, što je potvrdila velika studija iz 2025. godine sprovedena u 204 zemlje.
Drugi važan faktor je nepušenje, jer pušači, prema istraživanju iz 2025. objavljenom u časopisu “BMC Public Health”, imaju oko 31 odsto veći rizik od razvoja demencije.
Doktor kao važne preventivne mjere navodi i redovno vježbanje, kvalitetan san, ishranu zasnovanu na biljkama i nezasićenim mastima, ograničavanje alkohola, zaštitu sluha i vida, kontinuirano učenje i održavanje društvenih kontakata.
Postoji jasna razlika između prolazne zaboravnosti i simptoma neurodegenerativne bolesti.
„Kako ljudi stare, može im biti potrebno više vremena da se sete nečijeg imena ili da nauče novu vještinu, ali informacija je i dalje prisutna. Demenciju, s druge strane, izazivaju bolesti koje oštećuju mozak i narušavaju svakodnevno funkcionisanje“, objašnjava dr Doer.
Na primjer, ne treba se zabrinjavati zbog povremenog zaboravljanja imena kojeg se kasnije setite, gubljenja ključeva ili naočara. Normalno je i da uđete u sobu pa zaboravite zašto, ali se ubrzo prisjetite, kao i da koristite podsjetnike za organizaciju ili sporije usvajate nove veštine.
„Takve promjene mogu biti frustrirajuće, ali uglavnom ne ometaju samostalan život i najčešće nisu znak neurodegenerativnih bolesti“, dodaje ljekar.
Kako objašnjava dr Doer, ključna razlika je u tome što demencija narušava sposobnost svakodnevnog funkcionisanja.
Rani znaci demencije mogu uključivati ponavljanje istih pitanja jer osoba ne pamti odgovore, zaboravljanje čitavih razgovora ili nedavnih događaja, kao i poteškoće u upravljanju finansijama i uzimanju ljekova.
Osoba može početi da se gubi na dobro poznatim mjestima, imati problema sa praćenjem recepata ili uputstava, kao i primjetne promjene u rasuđivanju i ponašanju.
Poteškoće u pronalaženju riječi i praćenju razgovora takođe mogu biti simptom, a članovi porodice često prvi primijete kognitivni pad kojeg sama osoba nije svjesna.
Ako primijetite takve znakove kod sebe ili bliske osobe, dr Doer preporučuje odlazak kod ljekara.
„Rana procjena danas je važnija nego ikada ranije“, ističe on.
Ljekarskim pregledom i kognitivnom procjenom utvrđuje se pravi uzrok simptoma, a važno je ne donositi preuranjene zaključke.
„Simptome mogu izazvati ljekovi, depresija, poremećaji spavanja, bolesti štitaste žlijezde, nedostatak vitamina, infekcije ili druga stanja koja mogu da se liječe“, objašnjava dr Doer.
Ako se potvrdi dijagnoza demencije, postoje terapije koje mogu ublažiti simptome, a kod pojedinih pacijenata u ranoj fazi Alchajmerove bolesti određeni ljekovi mogu usporiti napredovanje bolesti.
„Rana dijagnoza pacijentima i njihovim porodicama daje vrijeme da planiraju budućnost, povežu se sa sistemima podrške, riješe pitanja bezbijednosti i uključe se u klinička istraživanja dok osoba još može samostalno da donosi odluke“, naglašava neurolog.
Na kraju poručuje da promjene ne treba ignorisati.
„Nemojte odbacivati probleme samo zato što starite. Ako primijetite trajne promjene u pamćenju, razmišljanju ili ponašanju, reagujte. Mnoga stanja koja utiču na kognitivne sposobnosti mogu da se liječe, a za ona koja ne mogu, rana dijagnoza omogućava bolju njegu, planiranje i pristup novim terapijama koje mogu promijeniti tok bolesti“, zaključuje dr Doer.
Izvor:DAN
