Foto:CGO
Uoči Dana parlamentarizma u Crnoj Gori, koji se obilježava 31. oktobra, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da 120 godina od konstituisanja prve Narodne skupštine predstavlja važan istorijski jubilej, ali i povod za kritičko sagledavanje kvaliteta savremenog parlamentarnog života. Skupština Crne Gore ne smije se svoditi na formalno usvajanje zakona i politička nadmetanja, već mora obezbijediti učinkovitu kontrolu izvršne vlasti, odgovorno zastupanje građana i građanki i transparentno upravljanje javnim resursima, a to sada izostaje.
CGO podsjeća da je 31. oktobra 1906. godine na Cetinju konstituisana prva Narodna skupština Knjaževine Crne Gore, čime su postavljeni temelji institucionalnog parlamentarizma. Sto dvadeset godina kasnije, značaj tog događaja obavezuje nosioce zakonodavne vlasti da demokratske principe potvrđuju konkretnim radom i političkom odgovornošću, a ne samo svečanim obilježavanjem jubileja.
Analize CGO-a o radu aktuelnog, 28. saziva Skupštine Crne Gore ukazuju na značajne razlike u parlamentarnom angažmanu poslanika i poslanica, ali i na pitanja opravdanosti troškova i mjerljivosti rezultata njihovog rada. Od konstituisanja saziva 27. jula 2023. do 31. marta 2026. godine, u raspravama su bili najaktivniji predstavnici opozicije, dok je dio poslanika vlasti imao vrlo skroman angažman. Iako dužina izlaganja nije jedino mjerilo kvaliteta poslaničkog rada, te razlike otvaraju pitanje u kojoj mjeri svi izabrani predstavnici koriste Skupštinu za argumentovanu raspravu, kontrolu vlasti i zastupanje interesa građanstva.
Posebno brine odnos izvršne vlasti prema Skupštini, vidljiv kroz praksu Premijerskog sata, jednog od ključnih mehanizama parlamentarne kontrole Vlade. Analiza CGO-a iz jula 2026. godine ukazuje da je od početka mandata premijera Milojka Spajića, od 21 poslovnički očekivanog termina održano svega 14, dok u sedam slučajeva premijer nije neposredno odgovarao na poslanička pitanja. Iako je u prvom dijelu 2026. godine zabilježen pomak u redovnosti održavanja, ranija odlaganja, izostanci i zamjena neposredne rasprave pisanim odgovorima ukazuju na nedovoljno uvažavanje kontrolne uloge Skupštine. CGO naglašava da ovaj institut ne smije zavisiti od političke volje ili raspoloživosti predsjednika Vlade, jer je Vlada odgovorna upravo Skupštini iz koje crpi demokratski legitimitet.
Istovremeno, od konstituisanja 28. saziva do kraja juna 2026. evidentirano je 888 službenih putovanja poslanika i poslanica, koja su građane koštala 1.010.904,70 eura. Samo u prvih šest mjeseci 2026. godine, za 181 putovanje utrošeno je 212.769,87 eura. Iako su službena putovanja legitiman dio parlamentarne i međunarodne saradnje, zabrinjava izostanak sistematičnih informacija o njihovim rezultatima, jer se opravdanost tih troškova mora mjeriti konkretnim doprinosom javnom interesu.
Pitanje racionalnosti troškova dodatno otvaraju i izdvajanja za savjetničke i administrativne kapacitete. Prema podacima CGO-a, na dan 31. maja 2026. u kabinetima predsjednika i četiri potpredsjednika Skupštine bilo je 31 zapošljeno ili angažovano lice, dok je za već zaključene ugovore o djelu u 2026. godini predviđeno najmanje 133.450 eura neto. Uz to, angažovanje ličnih konsultanata poslanika, uvedeno 2025. godine, samo u prvih pet mjeseci 2026. koštalo je 85.200 eura neto. Tu mogućnost iskoristila su 22 poslanika i poslanice, angažujući ukupno 27 lica. CGO ne dovodi u pitanje potrebu za stručnom podrškom, ali insistira na jasnim kriterijumima angažovanja, transparentnosti i mjerljivim rezultatima.
Problematičan je i izostanak djelotvornih mehanizama etičke odgovornosti poslanika i poslanica. Studija CGO-a pokazala je da tokom više od 11 godina primjene dva Etička kodeksa, od decembra 2014. do kraja 2025, nijedna od pet podnijetih prijava nije rezultirala meritornom odlukom o povredi, niti je izrečena ijedna sankcija. Od 2017. nije podnijeta nijedna nova prijava, uprkos slučajevima neprimjerenog ponašanja i komunikacije. Takav bilans ukazuje na slabosti sistema u kojem je procjena etičke odgovornosti gotovo potpuno prepuštena samim političkim akterima. Skupština koja treba da kontroliše druge institucije mora najprije pokazati sposobnost da uspostavi odgovornost u sopstvenim redovima.
Nedavni događaji u Skupštini istakli su i da je parlamentarna etika i odraz vrijednosti koje najviši zakonodavni dom danas promoviše. Odbijanje inicijative za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića, nakon njegovog javnog odavanja počasti Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom za genocid u Srebrenici, kao i veličanje osuđenog ratnog zločinca tokom skupštinske rasprave, otvorili su ozbiljna pitanja političke odgovornosti, odnosa prema žrtvama i poštovanja sudski utvrđenih činjenica. CGO je, zajedno s drugim organizacijama civilnog društva i građanskim aktivistima, osudio takvo postupanje i ukazao da Skupština države koja teži članstvu u EU mora štititi dostojanstvo žrtava i poštovati presude međunarodnih sudova, umjesto da postaje prostor za relativizaciju zločina i produbljivanje podjela.
CGO naglašava da se snaga Skupštine ne mjeri brojem usvojenih zakona, sjednica, službenih putovanja ili savjetnika, već i kvalitetom odluka, kontrolom izvršne vlasti i povjerenjem građanstva. A to povjerenje je ozbiljno narušeno, što pokazuju i nalazi istraživanja CG Puls, koje su sproveli CGO i Institut DAMAR, a u kojem je Skupština pri dnu ljestvice povjerenja u institucije, s prosječnom ocjenom od svega 2,27 na skali od 1 do 4.
U kontekstu evropskih integracija, Skupština mora pokazati kapacitet za suštinski dijalog, uključivanje stručne javnosti i civilnog društva, pažljivo razmatranje zakonskih rješenja i dosljednu kontrolu njihove primjene. Ubrzavanje zakonodavnih procedura ne smije biti zamjena za kvalitetan parlamentarni rad, niti evropska agenda opravdanje za zaobilaženje demokratskih standarda.
Dan parlamentarizma zato mora biti podsjetnik da poslanički mandat nije samo privilegija, već javna odgovornost. To zahtijeva snažniju kontrolu izvršne vlasti, transparentnije trošenje javnog novca, djelotvornije mehanizme etičke odgovornosti i otvoreniji odnos prema građanima i građankama.
Sto dvadeset godina nakon konstituisanja prve Narodne skupštine, crnogorskom parlamentarizmu nijesu dovoljni istorijski kontinuitet i institucionalna tradicija. Potrebna je Skupština koja će svakodnevnim radom opravdavati povjerenje građana, štititi javni interes i potvrđivati da parlamentarna demokratija nije samo ustavno načelo, već praksa odgovorne vlasti.
Nikola Đurašević, saradnik na programima
Autor:Radiotitograd.me
