Foto:Služba Predsjednika Crne Gore
Najavljene izmjene sistemskih zakona u oblasti bezbjednosti, Zakona o Agenciji za
nacionalnu bezbjednost i Zakona o unutrašnjim poslovima, predstavljaju dobru priliku za
unaprjeđenje pojedinih rješenja čija je sadržina ranije izazvala polemike u domaćoj i
međunarodnoj javnosti. Naročito je značajno što su predstojeće izmjene sastavni dio
Sporazuma vlasti i opozicije, čime je prepoznata jasna potreba za normativnim
reformama u ovoj oblasti.
U susret najavljenim izmjenama, podsjećam na argumentaciju koju je Predsjednik Crne
Gore iznio prilikom vraćanja prethodnih izmjena ovih zakona Skupštini Crne Gore na
ponovno odlučivanje, a koja može poslužiti kao dobra osnova za formulisanje novih
zakonskih rješenja.
Izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost treba da unaprijede sistem
ravnoteže između efikasnog rada bezbjednosnih službi i pune zaštite ustavnih prava
građana. Primjedbe Predsjednika Crne Gore bile su primarno usmjerene na zaštitu
Ustavom garantovanog prava na privatnost i neophodnost postojanja djelotvorne
prethodne sudske kontrole nad mjerama tajnog nadzora koje duboko zadiru u ljudska
prava, kao što je praćenje, osmatranje i elektronska pretraga na javnom mjestu uz
korišćenje tehničkih sredstava za dokumentovanje.
Prethodna sudska kontrola predstavlja ključnu garanciju da se ovlašćenja države
primjenjuju zakonito, opravdano i uz puno poštovanje privatnosti svakog pojedinca,
zbog čega je njeno zakonsko prepoznavanje u potpunosti opravdano.
Kada je riječ o Zakonu o unutrašnjim poslovima, od izuzetne je važnosti, kako je
definisano i Sporazumom vlasti i opozicije, unaprijediti rješenja koja se odnose na
proceduru obrazovanja i sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji. Cilj ovih
izmjena treba da bude obezbjeđivanje pune političke nezavisnosti u radu Komisije i
sprječavanje potencijalnih zloupotreba u budućnosti. Posebno je važno unaprijediti
mehanizame koji će u postupku pred ovom Komisijom omogućiti Ustavom
zagarantovano pravo na odbranu i poštovanje pretpostavke nevinosti.
Dodatno, odredbe oba zakona potrebno je u potpunosti upodobiti sa pravnim
standardima Evropske unije, prvenstveno sa EU Opštom uredbom o zaštiti podataka
(GDPR) i EU Direktivom o sprovođenju zakona (LED).
Autor:Radiotitograd.me
