Foto:Shutterstock
Omega-3 masne kiseline, zdrave masti koje tijelo ne može samo da proizvede, poznate su po dobrobitima za srce i mozak, ali se sve češće reklamiraju i kao sredstvo za poboljšanje raspoloženja.
Neki dokazi ukazuju na to da bi mogle da ublaže simptome depresije, ali ljekari upozoravaju da je njihova efikasnost ograničena na specifične okolnosti, prenosi Index.
Istraživanja sugerišu da dodaci ishrani sa omega-3 kiselinama mogu poboljšati raspoloženje kod osoba sa teškim depresivnim poremećajem, dok ima manje dokaza o njihovom širem uticaju na mentalno zdravlje.
Ljekari ističu da omega-3 mogu poboljšati raspoloženje, ali samo pod određenim uslovima. Na primjer, malo je čvrstih dokaza koji bi podržali ideju da omega-3 mogu pomoći kod anksioznosti, maničnih simptoma, blažih oblika depresije ili opšteg stresa, rekla je Aleta Storč, dijetetičarka i terapeutkinja.
S druge strane, kada je riječ o teškom depresivnom poremećaju, dokazi o korisnosti omega-3 su snažniji. Posmatračka studija iz 2023. godine pokazala je da su osobe sa blagom do umjerenom depresijom, koje su dvije godine uzimale omega-3 u kombinaciji sa tri različite vrste antidepresiva, doživjele značajno smanjenje simptoma.
Slično tome, pregled 35 studija iz 2021. zaključio je da omega-3, u poređenju sa placebom, mogu pružiti malu do umjerenu korist kod depresije.
Dokazi sugerišu da eikozapentaenska kiselina, odnosno EPA, jedna od vrsta omega-3, može biti korisnija od dokozaheksaenske kiseline, odnosno DHA, navodi dr Pat F. Bas III, ljekar primarne zdravstvene zaštite.
On se poziva na metaanalizu iz 2019. godine koja je utvrdila najveće poboljšanje kod osoba sa depresijom koje su uzimale dodatke sa udelom EPA od 60 odsto ili više. Ipak, Bas napominje da je ukupna pouzdanost dokaza niska, „zato treba izbjegavati velika obećanja“.
Kako omega-3 djeluju na mozak?
Postoji nekoliko mehanizama pomoću kojih omega-3 masne kiseline utiču na mozak, što bi moglo da objasni njihov potencijal u ublažavanju simptoma depresije. One mogu smanjiti upalne procese u mozgu i cijelom tijelu, a viši nivoi upale povezani su sa depresijom, objasnila je Storč.
Ove masti takođe pomažu u regulaciji hemijskih jedinjenja odgovornih za dobro raspoloženje, poput serotonina, dopamina i noradrenalina.
Uz to, utiču na aktivnost neurotrofnog moždanog faktora, proteina koji podstiče rast neurona, objasnila je Lina Begdače, vanredna profesorka zdravstvenih studija na Univerzitetu Bingamton.
Omega-3 mogu uticati i na samu strukturu mozga. „One povećavaju fleksibilnost membrana unutar neurona“, rekla je Storč, što omogućava lakše kretanje hemikalija koje regulišu raspoloženje kroz mozak.
Šta treba znati prije uzimanja suplemenata?
Ako se samo povremeno osjećate neraspoloženo, dodavanje omega-3 u rutinu možda se neće isplatiti.
„U ovom trenutku dokazi ne podržavaju upotrebu omega-3 kao terapije za osobe sa povremenim ili blagim simptomima depresije ili anksioznosti“, rekla je Storč. Međutim, za osobe sa težom depresijom, posebno ako ishranom unose malo ili nimalo namirnica bogatih ovim mastima, dodaci ishrani mogli bi biti korisni, smatra dr Bas.
Ljekari ipak upozoravaju da omega-3 ne bi trebalo smatrati jedinim lijekom za depresiju. „Poboljšanja su uglavnom umjerena i postepena, a najdjelotvornija su kada se kombinuju sa već provjerenim terapijama“, rekla je Begdače.
Prije početka uzimanja bilo kakvih dodataka ishrani preporučuje se savjetovanje sa ljekarom.
Iako su omega-3 uglavnom bezbijedne, dr Bas navodi da veće doze mogu produžiti vrijeme krvarenja i predstavljati rizik za osobe koje uzimaju ljekove za razređivanje krvi ili antiagregacione ljekove.
Izvor:DAN
