Foto:Shutterstock
Male promjene mogu imati veliki uticaj na zdravlje srca. Evo šta stručnjaci preporučuju.
Bolesti srca vodeći su uzrok smrti u svetu, a povišeni trigliceridi mogu da doprinesu tom riziku. Ove masnoće cirkulišu u krvi, a njihove povišene vrijednosti povezane su sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, piše Eatingwell.
Iako genetika može da utiče na nivo triglicerida, važnu ulogu imaju i svakodnevne navike. Neke od njih mogle bi čak i da vas iznenade. Pitali smo kardiologe koje navike bi trebalo preispitati prilikom kontrole povišenih triglicerida i šta bi trebalo raditi umjesto toga. Evo šta preporučuju da ograničite.
1. Sjedenje satima bez pauze
Da li sjedite dok čitate ovaj tekst? Niste jedini, jer većina u proseku provodi više od 44 odsto radnog vremena sjedeći. Nažalost, provođenje većeg dijela dana u stolici može da oteža postizanje željenog nivoa triglicerida.
„Mnogi ljudi rade za radnim stolom, voze se kući, a zatim se smjeste na kauč. Kada između tih aktivnosti gotovo da nema kretanja, to se vidi i u rezultatima analiza krvi“, objašnjava Kristofer Dejvis, kardiolog.
Jedna manja studija iz 2025. godine ukazuje na to da zamjena dijela vremena provedenog u sjedećem položaju stajanjem i hodanjem može da poboljša nivo masnoća u krvi kod odraslih osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom ili gojaznošću.
To je podsjetnik da je kretanje tokom cijelog dana važno, čak i kada nije dio organizovanog treninga.
„Govorim pacijentima da prestanu da razmišljaju samo o vježbanju i počnu da razmišljaju o kretanju. Kratka šetnja posle obroka dobar je početak“, kaže Dejvis.
Postepeno poboljšanje fizičke kondicije može da donese i druge koristi, osim snižavanja triglicerida.
„Kako se vaša kondicija poboljšava, tako se poboljšavaju i osjetljivost na insulin, krvni pritisak i profil masnoća u krvi. Vremenom sve to doprinosi smanjenju kardiovaskularnog rizika“, kaže Dejvis.
Sa njim se slaže i doktorka Loren Munš Dal Fara, koja preporučuje najmanje 150 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta nedeljno.
„Istraživanja pokazuju da aerobne vježbe mogu značajno da smanje nivo triglicerida. Jedna metaanaliza utvrdila je prosečno smanjenje od približno 19 mg/dL kod osoba koje su praktikovale aerobne vježbe umjerenog intenziteta“, navodi ona.
2. Svakodnevno konzumiranje alkohola
Čašica alkohola uveče može da deluje kao dobar način za opuštanje, ali zapravo ne doprinosi snižavanju triglicerida.
„Čak i jedna ili dve čaše uveče mogu da održavaju povišen nivo triglicerida. Kada konzumirate alkohol, jetra mora da ga preradi, a redovno konzumiranje može da podstakne jetru da proizvodi više triglicerida“, kaže Dejvis.
Kardiolozi se slažu da je ovo jedna od navika na koju bi trebalo obratiti posebnu pažnju.
Doktorka Heder Šenkman ističe da je izbacivanje alkohola jedna od najjednostavnijih promjena koja može da donese značajne rezultate.
„Izbacivanjem alkohola smanjujemo metaboličko opterećenje jetre i poboljšavamo sposobnost organizma da uklanja masnoće iz krvotoka. Kada znate šta treba izbjegavati, možete aktivno da poboljšate zdravlje kardiovaskularnog sistema, umjesto da se kasnije samo bavite posledicama“, objašnjava ona.
3. Pretjeran unos dodatog šećera
Mnogi ljudi uglavnom unose više dodatog šećera nego što se preporučuje, odnosno manje od 10 grama po obroku, a prednjače zaslađena pića.
Zbog toga stručnjaci savjetuju da preispitate i ono što pijete.
„Gazirani sokovi, zaslađeni čajevi, voćni napici i druga pića sa dodatim šećerom predstavljaju glavne izvore dodatog šećera u ishrani Amerikanaca“, kaže doktorka Munš Dal Fara.
Jetra može da pretvori višak fruktoze, sastojka običnog šećera i kukuruznog sirupa sa visokim sadržajem fruktoze, u masnoću koja zatim može da dospije u krvotok u obliku triglicerida.
„Istraživanja pokazuju da veći unos šećera može da poveća nivo triglicerida čak i bez povećanja tjelesne težine“, dodaje ona.
Dodati šećer može da se krije i u namirnicama u kojima ga ne biste očekivali. Dejvis preporučuje da ne obraćate pažnju samo na istaknute tvrdnje na prednjoj strani ambalaže, već da proveravate nutritivne deklaracije i spiskove sastojaka.
„Potražite dodati šećer i u namirnicama u kojima ga ne biste očekivali, poput sosova i aromatizovanih jogurta“, savjetuje on.
Drugi saveti za očuvanje zdravlja srca i krvnih sudova
Preispitivanje ovih navika samo je jedan dio slagalice. Postoje i druge strategije koje stručnjaci preporučuju za dugoročno očuvanje zdravlja srca.
– Dajte prednost ishrani zasnovanoj na biljnim namirnicama. Mnogi Amerikanci ne unose dovoljno vlakana, koja su važna za zdravlje srca. Šenkman preporučuje da dio životinjskih proteina zamenite biljnim izvorima bogatim vlaknima i da u obroke uključite još namirnica koje ih sadrže.
„Ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama, sjemenkama i mahunarkama obezbeđuje organizmu ono što mu je potrebno za uklanjanje viška holesterola i smanjenje upala“, kaže ona.
– Birajte zdrave masti, umesto da potpuno izbacujete masti. Omega-3 masne kiseline mogu da pomognu u održavanju zdravog nivoa triglicerida, ističe Dejvis. Ciljajte na dva obroka ribe nedjeljno, uključujući vrste bogate omega-3 masnim kiselinama, poput lososa, sardina, inćuna, skuše i haringe.
– Dajte prednost kvalitetnom snu. San takođe zaslužuje važno mjesto u svakodnevnoj rutini za očuvanje zdravlja srca. Munš Dal Fara preporučuje sedam do devet sati sna svake noći i napominje: „Redovno nedovoljno spavanje povezano je sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog pritiska, dijabetesa i gojaznosti.“
– Redovno pratite svoje zdravstvene parametre. Posavetujte se sa ljekarom o tome koliko često treba da provjeravate vrijednosti i šta vaši rezultati znače. „Krvni pritisak, holesterol, trigliceridi i šećer u krvi parametri su koje najpažljivije pratim“, kaže Dejvis.
Izvor:DAN


