foto-rtcg
Crna Gora ne dovodi u pitanje primjenu Badinterovog principa, ali je za konačno razgraničenje sa Hrvatskom neophodno prethodno utvrditi konkretnu liniju nekadašnje međurepubličke granice, koja na tom području nikada nije bila u potpunosti definisana, saopšteno je RTCG-u iz Kabineta predsjednika Vlade.
U odgovoru na pitanja RTCG-a povodom izjave hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da Crna Gora neće zatvoriti pregovore sa Evropskom unijom (EU) ukoliko ne prihvati načela Badinterove komisije, iz Kabineta navode da su spremni na kompromis i predlažu da se pitanje najprije riješi bilateralnim dijalogom, a ukoliko dogovor izostane, pred odgovarajućom međunarodnom instancom.
Plenković: Ako ne prihvati načelo Badinterove komisije, Crna Gora neće zatvoriti pregovore o pristupanju EU › Iz Kabineta premijera ističu da je pitanje razgraničenja između dvije države važno i složeno, zbog čega mu treba pristupiti strpljivo, na osnovu činjenica i prava, bez dnevnopolitičke retorike i pritisaka.
„Spremnost Crne Gore na kompromis je iskrena, kao i naša obaveza da zaštitimo legitimne pravne pozicije i nacionalne interese. Vjerujemo da hrvatska strana to razumije, jer isti princip važi i za nju“, navodi se u odgovoru dostavljenom RTCG-u.
Naglašavaju da je pravni stav Crne Gore jasan i da prihvatanje Badinterovog principa nije sporno, već da je potrebno utvrditi kako se nekadašnja međurepublička granica protezala na konkretnom području.
„Crna Gora ne dovodi u pitanje primjenu Badinterovog principa, prema kojem nekadašnje međurepubličke granice čine osnov granica država nastalih raspadom SFRJ. Ta primjena, međutim, podrazumijeva prethodno utvrđivanje konkretne linije koja je u relevantnom trenutku imala karakter međurepubličke granice, a koja u ovom pojasu nikada nije bila u potpunosti utvrđena“, ističu iz Kabineta.
Poručuju da Crna Gora nema teritorijalnih pretenzija prema drugim državama i da poštuje njihov teritorijalni integritet, kao i sve sporazume koje je potpisala sa Hrvatskom.
„Suština je kako se granica protezala na konkretnom području i kako se, zajedno sa morem i tromeđom, utvrđuje jednim ugovorom o državnoj granici“, navodi se u odgovoru.
Iz Kabineta podsjećaju da su iste principe prihvatile i Slovenija i Hrvatska, ali da njihovo granično pitanje još nije riješeno.
Ističu i da je Crna Gora razgraničenje već uspješno riješila sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, dok je sa Hrvatskom na snazi Protokol o privremenom režimu, koji važi do zaključivanja ugovora o državnoj granici.
„Taj režim je bio na snazi i kada je Hrvatska postala članica EU“, naglašavaju iz Kabineta, podsjećajući da Protokol izričito ne prejudicira konačno razgraničenje.
Predlažu bilateralni dijalog, pa međunarodnu instancu
Iz Kabineta predsjednika Vlade predlažu dvostepeni pristup rješavanju graničnog pitanja, koji bi najprije podrazumijevao direktne razgovore Podgorice i Zagreba.
Ukoliko dvije države ne postignu dogovor u razumnom roku, uz dobru volju obje strane, predlažu zajedničko obraćanje odgovarajućoj međunarodnoj instanci.
„Predlažemo dvostepeni pristup: prvo bilateralni dijalog, a ako se uz dobru volju obje strane rješenje ne postigne u razumnom roku, zajednički odlazak pred odgovarajuću međunarodnu instancu. To je najodgovorniji i najkonstruktivniji put, jer čuva dostojanstvo obje strane i isključuje utisak da bilo ko nameće rješenje drugome“, poručuju iz Kabineta.
Naglašavaju da Crna Gora ne traži povlašćen položaj u procesu evropskih integracija, ali očekuje da se otvorena pitanja rješavaju odgovorno i u evropskom duhu.
„Ne tražimo prečice na evropskom putu niti čiju blagonaklonost. Tražimo da se sva pitanja sagledaju realno, odgovorno i u evropskom duhu“, navodi se u odgovoru.
Podsjećaju na deklaraciju Hrvatskog sabora iz 2011.
Iz Kabineta premijera posebno ukazuju na Deklaraciju o promicanju evropskih vrijednosti u Jugoistočnoj Evropi, koju je Hrvatski sabor jednoglasno usvojio 21. oktobra 2011.
Podsjećaju da je Hrvatska tim dokumentom zauzela stav da bilateralna pitanja, uključujući granične sporove, ne treba da budu prepreka pristupanju država kandidata Evropskoj uniji.
Pozivaju se i na Strategiju Evropske komisije za Zapadni Balkan iz 2018. godine, koja, kako ističu, predviđa da se otvorena bilateralna pitanja ne zloupotrebljavaju tokom pristupnog procesa.
„Strategija Evropske komisije za Zapadni Balkan iz 2018. navodi da EU ‘neće uvoziti bilateralne sporove’, ali i da se sve države moraju ‘uzdržati od zloupotrebe otvorenih pitanja u procesu pristupanja Evropskoj uniji’. Ona takođe predviđa da se granični sporovi koji se ne mogu riješiti bilateralno upute na obavezujuću i konačnu međunarodnu arbitražu“, navodi se u odgovoru Kabineta.
Iz Kabineta poručuju da se ne treba vraćati na pitanje zbog čega granični spor nije ranije riješen, već se usredsrediti na pronalaženje trajnog i prihvatljivog rješenja.
„Nemamo potrebe da tražimo odgovore zašto ova pitanja ranije nijesu riješena. Naša je odgovornost da ih sada riješimo ozbiljno i održivo, tako da niko ne može imati utisak da su nametnuta. Sva rješenja moraju biti plod kompromisa, jer samo tada su obje strane na dobitku“, ističe se u odgovoru.
Na kraju poručuju da Crna Gora i Hrvatska, kao prijateljske i savezničke države, imaju kapacitet da dugogodišnje otvoreno pitanje riješe dogovorom.
„Uvjeren sam da dvije prijateljske i savezničke države imaju kapacitet, znanje i dobru volju da i ovo dugo otvoreno pitanje riješe zrelo i dostojanstveno. Cilj nam je da budućim generacijama ostavimo odnos u kojem granica nije tema spora, nego primjer kako odgovorne evropske države rješavaju i najosjetljivija pitanja. Tako granicu činimo mjestom spajanja i stvaramo preduslove za razvoj pograničnog područja“, zaključuje se u odgovoru Kabineta predsjednika Vlade.
Podsjetimo, Plenković je izjavio u Saboru da Crna Gora neće zatvoriti pristupne pregovore sa EU onako kako planira ukoliko ne prihvati načela Badinterove komisije o kopnenom razgraničenju.
„Ako njima to ne odgovara, znači da šalju poruku: ne možemo prihvatiti načela Badinterove komisije, ne vjerujemo u to da su republičke granice i granice između država koje su nastale nakon bivše SFRJ. Onda je to ozbiljan problem. I u toj varijanti Crna Gora neće zatvoriti pregovore o pristupanju kako planira. Da budem sasvim jasan“, poručio je Plenković.
