Arhiepiskop cetinjski, mitropolit crnogorsko-primorski i egzarh sveštenog trona pećkog, Joanikije kazao je za RTV Podgorica da je nekadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nudio sveštenstvu Mitropolije crnogorske-primorske da se “odvoje od Beograda i kažu šta im treba”. Navodi da je zbog toga još više nerazumno optuživati njega i pokojnog mitropolita Amfilohija da su separatisti i da odvajaju Crnu Goru od SPC, te da su odnosi sa Beogradom čvrsti.
Poručuje da su pojedini željeli da litije predstave kao političke, ali da su one bile isključivo autentični, duhovni, svenarodni pokret, koji je ujedno imao i političke posljedice.
„Po osnovnom nervu nije bilo politički, nego duhovni. Bilo je važno da se odbrane svetinje, a time i naša istorija, naše pamćenje, naša duhovnost, kultura, tradicija, sve ono što jesmo. Taj pokret je proistekao iz duše cijelog naroda. Nije proizveden sa strane, niti iz Beograda, niti iz Brisela, niti iz Moskve. Nastao je ovdje i mi smo se borili. Ako je neko vodio naše litije, to je mogao biti samo Gospod Isus Hristos, Sveti Sava, Sveti Vasilije Ostroški, Sveti Petar Cetinjski, a ne nikakav Aleksandar Vučić, da se razumijemo. I da je on pokrenuo litije i da je on tako spriječio separatizam u Crnoj Gori. To su manipulacije koje ne priliče jednom ozbiljnom čovjeku. Tu je žestoko promašio“, kazao je Joanikije.
Navodi da je Vučić takvim izjavama po mnogo čemu podsjetio na bivšeg predsjednika i premijera Crne Gore Mila Đukanovića.
„Svaka čast, ali te stvari se tako ne rade. Nama podmetati, imputirati separatizam, kada smo ovdje bili u najtežoj mogućoj situaciji, kada je donesen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, a nama je direktno predloženo: „Odvojte se od Beograda i recite šta vam treba’. Ja sam svjedok toga. Nudio nam je to Đukanović. Apsolutno to nije moglo da dođe u obzir. Pojedini mediji u Srbiji su i ranije širili laži i dezinformacije da je mitropolit Amfilohije separatista i da on odvaja Crnu Goru. Nije fer nama podmetati separatizam i na takva podmetanja ne mogu da budem ravnodušan“, istakao je mitropolit.
“Studenti u Srbiji pokazali da su patriote, a ne izdajnici”
Navodi da je, prije svega, srećan što se nakon izbora u Srbiji sve završilo mirno.
„Čovjek ne može da se ne obraduje toj novoj energije, koja donosi nešto potpuno novo. Mnogi se boje šta će to biti, nije baš još sve jasno šta će biti, ali da je ta energija svježa i da su ta djeca i taj narod koji ih je podržavao pokazali jednu veliku snagu i veliki patriotizam, mora se to reći. To je više nego jasno“, naveo je on.
Podsjeća da se dobro zna da nije bio pristalica režima Aleksandra Vučića, ali mu odaje veliko priznanje na tome što je, čim je vidio prve rezultate, izašao pred medije, priznao poraz i čestitao pobjedu.
„Iako se mnogo govorilo: ‘Ma, neće dati vlast bez krvi’, dogodilo se nešto sasvim suprotno. To je bio fer potez. I hvala Bogu, to se sve završilo, prije svega, mirno. S druge strane, otpale su, naravno, sve te optužbe na račun te djece, da su to izdajnici ili nešto drugo, ili da su izmanipulisani od nekoga, ili da to neko sa strane sve rukovodi, da se oni ne pitaju ništa, da to vodi Dinko Gruhonjić. Čim se pojavi neko novi, naročito ako ima neku svježinu, duha, humora, neku kreativnost, odmah se ljudi, oni koji su navikli na neke šeme, koji uživaju u nekim povlasticama vlasti, strašno uznemire i bune. Vidite da je to za njih veoma opasno. Hvala Bogu, vidjeli smo nešto što smo vidjeli i u Crnoj Gori. To je nama nekako sve bilo poznato“, kazao je mitropolit Joanikije.
Ističe da nije želio da se miješa u političke procese u Srbiji, ali da je bilo jasno da su djeca pobijedila strpljenjem, kao i retorikom neodgovaranja na provokacije, na nasilje, na klevete, svježom energijom, inteligencijom, istinom i, prije svega, velikom ljubavlju i patriotizmom prema svojoj otadžbini.
“Različita mišljenja ne mogu da dovedu u pitanje moj odnos prema patrijarhu”
Komentarišući odnos sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem, mitropolit Joanikije navodi da su prijatelji još iz studentskih dana i da je ostao isti kroz mnoge decenije.
„Naši odnosi su u međuvremenu bili samo još bogatiji i sadržajniji. Imam veliko povjerenje u našeg patrijarha. On je čovjek velike širine, koji prihvata drugačije mišljenje, zaista ga prihvata, koji zna da sasluša drugačije mišljenje i koji ima onu širinu duha koju i treba da ima srpski patrijarh. S druge strane, on je srpski patrijarh, ja sam mitropolit crnogorsko-primorski i, naravno, ja sam na takvoj stolici koja se uvijek borila za jedinstvo Srpske pravoslavne crkve. To se zna kroz istoriju Mitropolije i naše pomjesne crkve, Svetosavske. Ta različita mišljenja ne mogu da dovedu u pitanje moj odnos prema patrijarhu, prema Patrijaršiji i prema Srpskoj crkvi. To je prosto neupitno. Srpska crkva je moj život“, kazao je mitropolit.
Uvjeren je da će se, kroz sva ova provjeravanja i kroz sve muke kroz koje prolaze, dogoditi i obnavljanje duhovnog života, jer te provjere i krize koje nam se događaju „zapravo nam polako ukazuju na pravi put kojim treba da idemo“.
„Tu su se mnogi miješali, mnogi su željeli da pokvare te naše bratske odnose, ali u tome nijesu uspjeli. Znam kako je to bilo i ranije, kada su se mnogi upetljavali da zavade blaženopočivšeg mitropolita i patrijarha Irineja. Nijesu uspjeli da ih zavade. Apsolutno nijesu mogli da nanesu neku veću štetu u to vrijeme, da naš mitropolit eventualno bude na nekoj drugoj, suprotnoj strani od svog patrijarha. Iako na Saboru, znate kako, diskutujemo kao braća, kažemo svoje mišljenje i želimo da se svi problemi riješe tu, na Saboru. Diskutujemo iskreno, pošteno, pa ćemo naći neko rješenje. Braća smo, kazaćemo jedni drugima svoje mišljenje. Može da bude nesporazuma, ali ćemo ih i prevazići“, navodi mitropolit Joanikije.
“MCP ima puno dostojanstvo i uvažavanje u SPC“
Ističe da nikakva veća ovlašćenja sa Episkopskim savjetom crkva u Crnoj Gori nije imala nego što ih je imala ranije. Objašnjava da to nije ni kanonska ni ustavna obaveza i kategorija.
„Postojao Episkopski savjet formalno ili ne postojao, nama episkopima sa određenog područja niko ne brani da se povremeno sastanemo i razgovaramo o pitanjima koja su vezana za život Crkve na tom području. Mi se, naravno, povremeno i sastajemo. Prije svega, sastajemo se da odslužimo svetu službu, da se Bogu pomolimo. Na takav način učvršćuje se i jedinstvo Crkve, a onda u jednodušnosti i slozi raspravljamo i donosimo određene odluke. Mi smo se sastajali i prije formiranja tog Episkopskog savjeta i poslije njegovog formiranja. Episkopski savjet je i formiran samo zato da bi se regulisali odnosi sa državom Crnom Gorom“, objašnjava Joanikije.
Navodi da su regulisani odnosi Srpske pravoslavne crkve sa državom Crnom Gorom. Potpisan je, kako kaže, i Temeljni ugovor, sve je to završeno i da, u suštini, ne treba komplikovati stvari nekakvom administracijom i nekim suvišnim postupcima.
„Pojedini ljudi su mislili da je to polako odvajanje i buduća autokefalija. Mi se cijelo vrijeme borimo za jedinstvo Srpske pravoslavne crkve, ali se borimo i za očuvanje statusa Mitropolije i drugih eparhija u Crnoj Gori, koje imaju svoju istoriju. To su svetosavske eparhije, to nije mala stvar. Nijesu to eparhije koje su nastale juče. Naravno, i one koje su nastale juče imaju puno pravo i dostojanstvo, ali se ipak poštuje i uvažava istorija. Mitropolija crnogorsko-primorska ima zaista puno dostojanstvo i uvažavanje u SPC. I nema potrebe da se to na bilo koji način dovodi u pitanje, jer nam je jedinstvo Crkve na prvom mjestu“, istakao je mitropolit.
“Priča o izdvajanju Boke iz sastava Mitropolije politička priča“
Poručuje i da je priča oko izdvajanja Boke kotorske iz sastava Mitropolije došla iz političkih krugova.
„Vjerovatno je to zbog animoziteta ljudi koji nisu mogli da sakriju, jer se ne divim liku i djelu Vučića, pa prosto to nisu mogli da podnesu. Nepristojno je bilo podmetanje da ako ne podržavaš taj režim, da nisi ni Srbin. To su podmetali meni i mom sveštenstvu. Nečasna je to radnja bila i nadam se da će to u budućnosti oslabiti“, naveo je mitropolit.
Podvlači da su njegovi odnosi sa patrijarhom dodatno učvršćeni i da neke eventualne sitnice ne mogu da poremete njihove dobre odnose.
„Njemu ne mogu da zaboravim što je bio vitez ovdje kad je bilo moje ustoličenje. Bila je to hrabra odluka da u onakvoj situaciji sjedne u helikopter radi mog ustoličenja. To je bila i borba za crkvu, naša zajednička borba za njen identitet, prava i opstanak. Upravo me on i predložio za mitropolita“, kazao je Joanikije.
“Ćirilica nije dovoljno zaštićena u Crnoj Gori“
Smatra da se nedovoljno pažnje posvećuje zaštiti ćirilice, te da se jasno vidi da ćirilica nije dovoljno zaštićena.
„Crna Gora baštini tradiciju pravoslavne duhovnosti. Ovdje je većinski narod, ipak, pravoslavni. Zna se kakva je to tradicija, od svetih Ćirila i Metodija, preko svetih Nemanjića, pa onda Balšića, Crnojevića, Petrovića… Sve je to dio ćirilične tradicije. Ne smijemo zaboraviti Oktoih, prvu štampanu knjigu kod Južnih Slovena. A prije Oktoiha imamo Miroslavljevo jevanđelje, Svetosavsku krmčiju i druga velika djela srednjovjekovne srpske pismenosti. Božidar Vuković Podgoričanin treba da nam bude na ponos. On je uradio nešto izuzetno za svoje vrijeme. Znali smo da stvaramo i u najtežim vremenima. Petrovići su baštinili istu tu tradiciju, ponosili se njome i često je isticali. Na šta ćemo se mi osloniti ako sve to izbrišemo“, naveo je Joanikije.
Nije u redu, kako je rekao, da i srpski jezik ne bude službeni iako se dominantno govori u Crnoj Gori, te da je to neshvatljivo.
„Ako je nešto dominantno i ima toliko dugu tradiciju, kako onda da nema svoje mjesto u državi? Nažalost, to su ostaci prethodnog režima koje smo naslijedili. S tim polako treba izaći na kraj i vjerujem da ćemo uspjeti“, istakao je on.
Smatra da su se brojne stvari u Crnoj Gori promijenile i da se lakše komunicira sa institucijama.
„U vrijeme mog ustoličenja, s ove televizije su se izlivale valovi mržnje prema Crkvi. Nije problem što me neko ne voli. Podrazumijeva se da me mnogi ljudi ne vole, kao što me neki vole, ali to ne treba da preraste u mržnju. Danas ovdje, na istoj televiziji, razgovaramo slobodno, ljudski, pošteno i bratski. I u državi se mnogo toga promijenilo, u to nema sumnje“, kazao je mitropolit.
Ističe da se pokazalo da je nasušna potreba da se gradi još nekoliko hramova u Podgorici što prije.
„Ispred Crkve Svetog Đorđa svake nedjelje imate od 200 do 1.000 ljudi koji stoje izvan crkve. Nemaju ljudi gdje da uđu, mala je crkva, a ne mogu svi ljudi da dođu u hram, a i on je stalno pun. Ljudi govore šta će više da grade hramove, ali se pokazalo da je nasušna potreba da se gradi još nekoliko hramova u Podgorici što prije. Za hram, koji će se graditi na Koniku, dobili smo lokaciju od strane Glavnog grada, uz saglasnost Vlade, a ubrzo će početi gradnja“, kazao je Joanikije.
