Foto:Shutterstock
Hipertenzija, dijabetes, visok nivo masnoća u krvi sve su bolesti koje ne bole, ali neredovno uzimanje propisanih ljekova može znatno da poveća rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih komplikacija.
Ovo je rečeno na skupu “Ne preskači terapiju – tvoje zdravlje zavisi od tebe” održanom uoči Svjetskog dana adherence u Beogradu.
Domaći stručnjaci iz oblasti kardiologije i endokrinologije govorili su o značaju adherence – redovnog uzimanja terapije – u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja i poboljšanju kvaliteta života pacijenata.
Kako su istakli, loša adherenca, odnosno nepridržavanje propisanog plana liječenja, jeste jedan od najvećih izazova u oblasti javnog zdravlja, posebno kod hroničnih, često asimptomatskih bolesti kao što su visok pritisak, dislipidemija i dijabetes.
Predsjednica Udruženja kardiologa Srbije prof. dr Ivana Nedeljković ukazala je na to da posebno zabrinjava činjenica da veliki broj pacijenata nema adekvatno regulisan krvni pritisak, iako je dijagnoza postavljena i terapija uvedena.
“Jedan od ključnih razloga za to jeste neredovno uzimanje propisane terapije. Uprkos dostupnosti efikasnih terapija zasnovanih na dokazima, loša terapijska adherenca ostaje glavni globalni izazov, posebno kod asimptomatskih hroničnih bolesti kao što je hipertenzija, često nazivana ‘tihi ubica'”, rekla je doktorka Nedeljković i istakla da se Srbija, nažalost, nalazi u samom vrhu u Evropi po učestalosti hipertenzije, koja predstavlja jedan od najznačajnijih faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Prema njenim riječima, nepridržavanje propisane terapije, kao faktor rizika sam po sebi, povezan je sa progresijom bolesti, povećanim brojem hospitalizacija i višim stopama smrtnosti.
“Važno je napomenuti da je ovo faktor rizika koji se može promijeniti, prije svega upotrebom fiksnih kombinacija antihipertenziva i motivacijom pacijenata da se aktivno uključe u upravljanje svojim bolestima”, istakla je prof. dr Ivana Nedeljković.
Bolest bez simptoma
Posebna pažnja na skupu posvećena je i dislipidemiji, odnosno povišenim vrijednostima masnoća u krvi, o čemu je govorila endokrinolog prof. dr Dragana Tomić Naglić.
“Dislipidemija je jedna od najčešćih metaboličkih bolesti i značajan faktor rizika za razvoj ateroskleroze i kardiovaskularnih događaja. Ono što je čini posebno opasnom jeste činjenica da najčešće ne daje nikakve simptome. U velikom broju slučajeva otkriva se tek tokom rutinskih laboratorijskih analiza ili nakon što se već dogodi neželjeni kardiovaskularni događaj, poput srčanog ili moždanog udara. Iako danas postoje efikasne terapijske opcije koje omogućavaju dostizanje ciljnih vrijednosti LDL holesterola, značajan broj pacijenata ne uspeva da postigne ove ciljeve upravo zbog loše adherence”, objasnila je prof. dr Dragana Naglić.
Kako je naglasila, pacijenti često odlažu započinjanje terapije ili je samoinicijativno prekidaju zbog straha od neželjenih efekata ili pogrešnih informacija koje su čuli iz okruženja ili na internetu.
“Često se susrećemo sa situacijom da pacijenti prekidaju terapiju uz obrazloženje da žele da ‘odmore jetru’ ili da smatraju da im ljekovi više nisu potrebni kada se laboratorijske vrijednosti poprave. Upravo zato je izuzetno važno kontinuirano raditi na edukaciji ljekara da motivišu pacijente, pružajući im jasne informacije o značaju redovnog i dugoročnog uzimanja terapije kako bi se smanjio rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih komplikacija”, zaključila je dr Dragana Naglić.
Digitalni podsetnici kao rešenje
Predsjednik Udruženja pacijenata Srbije Savo Pilipović naglasio je da su redovni pregledi i otvorena komunikacija između lekara i pacijenata ključni za uspješno liječenje.
“Redovno uzimanje terapije je osnov dobrog upravljanja hroničnim bolestima i očuvanja kvaliteta života. Danas postoje i digitalna rešenja – mobilne aplikacije i podsjetnici – koji mogu da pomognu pacijentima da ne zaborave da uzmu svoju terapiju. Takođe, terapije koje se uzimaju jednom dnevno dodatno olakšavaju pridržavanje liječenju”, istakao je Pilipović.
Profesori su naglasili da, uprkos dostupnosti savremenih i efikasnih terapija, brojni faktori i dalje utiču na slabu adherencu. Među njima su nedovoljna informisanost pacijenata, socioekonomske barijere, nedostatak motivacije, ali i potreba za još intenzivnijom edukacijom zdravstvenih radnika o važnosti podrške pacijentima u dugotrajnom liječenju.
Kao jedno od mogućih rešenja istaknuta je kontinuirana edukacija pacijenata o važnosti redovnog uzimanja terapije, ali i individualni pristup svakom pacijentu, kako bi se povećala motivacija i razumijevanje značaja liječenja.
Takođe, primena digitalnih tehnologija, poput mobilnih aplikacija i edukativnih veb-platformi, može dodatno doprinijeti boljoj kontroli bolesti i redovnijem uzimanju terapije.
Prof. dr Ivana Nedeljković je podsjetila da su u Srbiji dostupne savremene terapijske opcije u skladu s najnovijim evropskim preporukama.
“Za liječenje hipertenzije i povišenih masnoća u krvi danas su dostupne fiksne kombinacije ljekova, koje sadrže dva ili tri lijeka u jednoj tableti koja se uzima jednom dnevno. Ovakav pristup značajno pojednostavljuje terapiju za pacijente, povećava redovnost uzimanja ljekova i doprinosi boljoj kontroli bolesti, kao i smanjenju rizika od srčanog udara i moždanog udara”, naglasila je prof. dr Ivana Nedeljković.
Svetski dan adherence obilježava se 27. marta, a Udruženje kardiologa Srbije, Udruženje internista Srbije, Udruženje za hipertenziju Srbije i Udruženje pacijenata Srbije pridružili su se inicijativi Svjetske federacije za srce (World Heart Federation – WHF), koja nastavlja da okuplja naučna i medicinska udruženja širom svijeta s ciljem da se skrene pažnja javnosti na značaj redovnog uzimanja terapije i unapređenje ishoda liječenja hroničnih bolesti.
Izvor:DAN
