Nezavisno i efikasno pravosuđe, borba protiv korupcije i zaštita ljudskih prava suština su pregovaračkog Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava, jednog od najvažnijih i najzahtjevnijih poglavlja u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, prenosi Agencija MINA.
Cilj ovog poglavlja nije samo usklađivanje crnogorskih zakona sa evropskim pravilima, već stvaranje sistema u kojem sudovi i tužilaštva rade nezavisno i efikasno, korupcija se otkriva i kažnjava, a ljudska prava štite u praksi.
bog značaja vladavine prava, Poglavlje 23 otvoreno je među prvima, a zatvara se među posljednjima, tek kada država pokaže da reforme nijesu ostale na papiru već daju konkretne i održive rezultate.
Crna Gora očekuje da Poglavlje 23 privremeno zatvori u decembru 2026. godine.
Šta obuhvata Poglavlje 23?
Poglavlje 23 obuhvata tri ključne oblasti:
pravosuđe;
borbu protiv korupcije;
temeljna prava.
U oblasti pravosuđa cilj je da Crna Gora izgradi nezavisan, nepristrasan, odgovoran, profesionalan i efikasan sistem.To znači da sudije i tužioci moraju biti zaštićeni od neprimjerenog političkog i drugog uticaja, da se odluke donose kvalitetno i u razumnom roku i da građani imaju efikasan pristup pravdi.
U oblasti borbe protiv korupcije od države se očekuje da uspostavi snažan sistem prevencije, istrage, procesuiranja i kažnjavanja korupcije, uključujući korupciju na visokom nivou.
Treći dio Poglavlja 23 odnosi se na zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, uključujući zabranu diskriminacije i zaštitu posebno ranjivih grupa.
Zašto je ovo poglavlje važno građanima?
Uspješno sprovođenje reformi iz Poglavlja 23 trebalo bi da znači da građanin može da očekuje brži i pravičniji sudski postupak, veću pravnu sigurnost i više povjerenja u institucije.
Jačanje nezavisnosti sudstva i tužilaštva trebalo bi da smanji prostor za politički i drugi nedozvoljeni uticaj na pravosuđe.
Efikasnija borba protiv korupcije znači i veću odgovornost javnih funkcionera i institucija, ravnopravniji tretman građana i privrede i bolji poslovni ambijent.
Zaštita temeljnih prava treba da obezbijedi da svaki građanin može da ostvari svoja prava i da bude zaštićen od diskriminacije i zloupotrebe institucija.
IBAR i završna mjerila
Crna Gora je u junu 2024. godine dobila pozitivan IBAR – Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24.
Evropska unija tada je ocijenila da su privremena mjerila u cjelini ispunjena, nakon čega su utvrđena završna mjerila.
Za Poglavlje 23 definisana su tri završna mjerila, razrađena kroz 17 podmjerila.
Prvo se odnosi na sprovođenje sveobuhvatne reforme pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.
Drugo podrazumijeva uspostavljanje snažnog i efikasnog sistema za prevenciju i suzbijanje korupcije, uključujući korupciju na visokom nivou.
Treće se odnosi na zaštitu osnovnih prava i spremnost Crne Gore da po pristupanju u potpunosti primjenjuje evropske standarde u toj oblasti.
Šta još treba dokazati?
Evropska unija od Crne Gore ne očekuje samo usvajanje zakona i strategija.
Ključno je da država pokaže njihovu djelotvornu primjenu i uspostavi ono što Evropska komisija naziva uvjerljivim i održivim bilansom rezultata.
To znači da sudovi moraju biti efikasni, da istrage i optužnice moraju dobijati sudski epilog, da institucije za borbu protiv korupcije moraju davati rezultate i da sistem mora biti otporan na političke i druge pritiske.
Posebno se očekuju rezultati u predmetima visoke korupcije, kao i vjerodostojan i kontinuiran niz istraga, gonjenja i suđenja za ratne zločine.
Korupcija i oduzimanje kriminalne imovine
Jedno od ključnih pitanja u okviru Poglavlja 23 jeste sposobnost države da korupciju i organizovani kriminal ne samo procesuira već i da im oduzme ekonomsku moć.
Zbog toga je važan i pravni okvir za oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
Za Evropsku uniju nije dovoljno postojanje zakona. Važno je da država pokaže da se on primjenjuje i da rezultira konkretnim finansijskim istragama, zamrzavanjem i oduzimanjem imovine.
Šta znači „bilans rezultata“?
Bilans rezultata znači da promjene moraju biti vidljive u praksi.
Nije dovoljno imati nezavisnost pravosuđa propisanu zakonom ako sudije i tužioci nijesu zaštićeni od pritisaka.
Nije dovoljno pokrenuti istragu za korupciju ako postupak godinama nema sudski epilog.
Nije dovoljno imati instituciju za zaštitu prava ako građanin u praksi ne može efikasno da ostvari zaštitu.
Zato EU procjenjuje ne samo šta je država usvojila, već i kako sistem funkcioniše.
Mit VS Činjenica
MIT: „Za zatvaranje Poglavlja 23 dovoljno je usvojiti evropske zakone.“
ČINJENICA: Evropska unija insistira na djelotvornoj primjeni zakona i održivom bilansu rezultata. Propis koji postoji samo na papiru nije dovoljan.
MIT: „Zatvaranjem Poglavlja 23 završava se reforma pravosuđa.“
ČINJENICA: Reforma pravosuđa je trajan proces. Privremeno zatvaranje poglavlja znači da je država dostigla nivo spremnosti potreban za završetak pregovora, ali se rezultati moraju održavati i nakon toga.
MIT: „Poglavlje 23 je važno samo zbog članstva u EU.“
ČINJENICA: Njegove reforme neposredno utiču na građane – od trajanja sudskih postupaka i jednakosti pred zakonom do zaštite od korupcije i diskriminacije.
MIT: „Ako EU zatvori Poglavlje 23, više neće pratiti stanje u pravosuđu.“
ČINJENICA: Poglavlje se zatvara privremeno, a Evropska unija nastavlja da prati sprovođenje reformi sve do članstva.
Kako provjeriti
Evropska komisija – dokumenti o Poglavlju 23;
Zajednička pozicija EU za Poglavlje 23;
Godišnji izvještaji Evropske komisije o Crnoj Gori;
IBAR za poglavlja 23 i 24;
Ministarstvo evropskih poslova Crne Gore;
EUR-Lex – zvanična baza zakonodavstva Evropske unije.
