Primjenom Zakona o slobodi vjeroispovjesti urediće se država Crna Gora i ono što je trebalo odavno da bude sređeno, a pokazaće se i kako su različite strukture manipulisale vjernicima, kazao je u razgovoru za Novu M predsjednik Skupštine Ivan Brajović.
Brajović je ocijenio i da bojkota parlamenta nije ni bilo, te da o njemu misle samo oni koji su daleko od izbornog cenzusa.
Godina pred nama biće, između ostalog, godina primjene Zakona o slobodi vjeroispovjesti, usvojenog na buran način na samom kraju 2019-te.
Time će, ocjenjuje Brajović, izaći na vidjelo kolike su, kako kaže, bile manipulacije i crkvenih velikodostojnika i poslanika opozicije.
“Jer ovim zakonom niko ne otima ničiju imovinu. Ovim zakonom se samo uređuje stanje i država Crna Gora radi ono što je trebalo mnogo ranije da uradi. Mi imamo Zakon o slobodi vjeroispovjesti koji je na snazi od 1977.godine. I vidjeće se kroz tu implementaciju, a ona će trajati duže, i to će pokazati jasno i do kraja kakve su sve zloupotrebe rađene”, rekao je on.
Raspravu uoči usvajanja ovog Zakona obilježile su ponovo nemile scene, incidenti, ratno huškačke poruke, prijetnje od dijela DF-a. Je li kaznena politika dovoljno primjenjiva i uvjerljiva i da li se može dodatno poraditi na podizanju stepena parlamentarizma u Skupštini, pitala je Nova M Brajovića.
“Pazite, mi smo izmjenama Poslovnika uradili dosta. Ranije se nije sankcionisala upotreba teških riječi, uvredljivih riječi… Sada to radimo. Sankcionisali smo i nedolazak u parlament, mada još nijesu izrečene i definitvno sprovedene te kazne koje očekuju poslanike koji nenajavljeno ne dolaze na sjednice. Ali ove stvari o kojima ste vi pričali- ratnohuškačke poruke, pozivanje na oružje, na ugrožavanje ustavnog poretka to nijesu teme koje se sankcionišu poslovničkim odredbama, to je drugo zakonodavstvo i drugi državni organi treba da se bave time”, kaže on.
Očekuje i da će ove godine i sve vjerske zajednice ali i političke partije prihvatiti da se Ustav mora poštovati i po njemu se ponašati.
“Prije svega mislim da je i u ovako komplikovanoj situaciji država Crna Gora i nadležne službe pokazala da mogu da budu vrlo tolerantni, vrlo strpljivi i vrlo odlučni.”
Odbor za reformu izbornog zakonodavstva prekinuo je rad, dio javnosti ocjenjuje da su tu najviše udjela imale Demokrate koje su učešće ucijenile povlačenjem Zakona o slobodi vjeroispovjesti. U međuvremenu dio izbornih zakona je usvojen, oni ključni ipak nijesu. Kako ulazimo u narednu izbornu godinu?
“Ja moram podsjetiti da smo mi izbore 2016. održali po tada inoviranom zakonodavstvu koje je usvojeno konsenzusom u parlamentu. I mi smo imali tada ocjenu međunarodnih posmatrača da je naše zakonodavstvo potpuno usklađeno”, kaže on.
No, željeli su, kaže Brajović, da ga unaprijede te formirali privremeni odbor koji je bio karakterističan po svom radu.
“Tu su opozicioni poslanici ulazili, izlazili iz njegovog sastava. Imali smo i unikatnu stvar da poslanik prisustvuje, ali ne želi da radi u Odboru. Ja tu moram da pohvalim članove iz vladajuće koalicije, NVO i akademske zajednice koji su napornim radom analizirali i pripremili sve zakone koji su bili predmet pažnje. Kažem dobro je što se rezultat tog Odbora može kvalifikovati na taj način da smo mi na posljednjoj sjednici parlamenta ove godine usvojili sve zakone, sem jednog jer Zakon o izboru odbornika i poslanika zahtjeva 2/3 većinu i mi je nijesmo imali”, kaže Brajović.
Komentarišući bojkot opozicije, kaže da ga nije ni bilo jer je Skupština radila u punom sastavu na različite načine.
“Bojkot se njima odbio o glavu i kroz anketni pad izbornog povjerenja. Mislim da im bojkot nije u interesu i da o njemu pričaju ustvari oni koji su daleko od izbornog cenzusa. Uvijek stoji moj poziv svima da se uključe u rad jer kad smo u punom sastavu onda ćemo najbolje razmatrati zakone i donositi najbolja izborna rješenja”, kaže on.
Dosta se polemisalo oko navodnog zastoja u pregovorima sa EU. Ipak je non paper pokazao evidentan napredak Crne Gore na putu ka EU. Ali je navodno dovođeno u pitanje naimenovanje čelnih ljudi sudstva i Tužilaštva. Kako ocjenjujete urađeno na evropskom putu u 2019-oj?
“Mislim da Crna Gora u kontinuitetu nastavlja ozbiljan posao na tom planu. Kao što znate, prije 2 i po godine smo postali članica NATO, i ostao nam je još jedan vanjsko politički cilj – a to je članstvo u EU. Već smo u toj poziciji da kad god bude došlo do proširenja, mi ćemo biti prva sljedeća članica EU. Da li ima zastoja? Ne, u našim namjerama da što više usvajamo standarde i donosimo zakonodavstvo potpuno usklađeno sa zakonima EU.”
No, dodaje predsjednik Skupštine, Evropskoj uniji je potrebna konsolidacija, što je proces komapatibilan sa proširenjem. Na Crnoj Gori je sa druge strane, zaključuje Brajović, da nastavi putem kojim je krenula, istim tempom.
Izvor: Nova M
