Foto:gov.me
Ministarstvo pravde je Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Ustavnom sudu predložilo u skladu sa preporukama Venecijanske komisije (VK), kazao je resorni ministar Bojan Božović, dok su iz opozicije poručili da je to zakonsko rješenje neustavno.
Božović je, tokom rasprave u Skupštini, naveo da je prva preporuka VK bila donošenje jasnog zakonskog okvira, koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda.
On je rekao da je druga preporuka uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda.
“Preporuka broj tri je usvajanje odredbe kojima bi se sudiji omogućilo da nastavi da vrši funkciju dok novi sudija ne stupi na dužnost, kako bi se izbjegla situaciju u kojoj se sudijska mjesta su upražnjena zbog toga što nove sudije nijesu imenovane”, dodao je Božović.
On je kazao da je četvrta preporuka razmatranje proširivanja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa uz puno poštovanje procesnih garancija i očuvanje funkcionisanja suda.
Božović je naveo da se dileme koje imaju odnose dominantno na starosnu granicu.
“Mi smo više puta ukazivali na istu ovu dilemu ili naše izazove i o tome govorili i sa VK. Međutim, nakon što smo u prvobitnoj verziji išli na opciju da ne idemo na ovakav oblik, VK je dala osvrt na naše mišljenje i rekla da smo ispunili tri popreporuke, dakle da nijesmo ispunili ovu koja se od nas zahtijeva”, naveo je Božović.
On je kazao da su potom predložili izmjene zakona.
Božović je rekao da Ministarstvo nijedan zakon ne bi uputilo Skupštini da nema zeleno svijetlo VK ili Evropske komisije (EK).
On je naveo da je svjestan da zakonsko rješenje nije idealno i podsjetio i da “treći mandat nekome” nije bio ustavan.
Božović je kazao da nije odgovorno da ne uvaže preporuke VK.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić rekao je da se danas ne raspravlja o Zakonu o Ustavnom sudu već o tome da li je Ustav Crne Gore najviši pravni akt države ili je sveden na status obične preporuke.
“Jer Ustav Crne Gore je jasan. U Ustavu piše, mandat sudijama Ustavnog suda traje 12 godina. Ne 12 plus dok se ne snađemo, ili 12 plus dok se ne dogovorimo politički. 12 godina i tačka. U ovome nema polemike, nema rasprave, ne može zakon da dopisuje Ustav”, kazao je Nikolić.
On je rekao da je Ministarstvo moglo da predloži promjene Ustava, “a ne da mijenjate zakon kojim želite da prepravite ustavno rješenje, koje je eksplicitno i jasno”.
“Ako zakon može da dopuni Ustav, onda više nema Ustava kao najviši pravni akt”, dodao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, izmjena Ustava traži dijalog, odgovornost i konsenzus.
“A kršenje Ustava, ovo u što ste krenuli, traži samo političku volju. Dakle, vi ste se dogovorili da politički prekršite Ustavu. Zašto? Zato što imate preporuku VK. Pa je li VK važnija od Ustava? Od Ustava Crne Gore?”, upitao je Nikolić.
On je kazao da Božović ne treba da priča o funkcionalnosti sistema.
“Šta znači funkcionalnost sistema? Nećete izabrati sudije Ustavnog suda koje predlaže predsjednik države. To će tako ostati unedogled i vi ćete unedogled produžavati mandat sudiji Ustavnog suda čiji je mandat ograničen na 12 godina”, rekao je Nikolić.
On je dodao da to nije vladavina prava.
“To je zloupotreba onoga što znači politička većina. Jer tako kako se dogovarate da prekršite Ustav, tako se možete sve dogovoriti”, kazao je Nikolić.
On je rekao da je vlast zauzela praksu donošenja neustavnih zakonskih rješenja, kršenja Ustava i svih elementarnih demokratskih procedura u finalnoj fazi evropskih integracija.
“Dakle, ne možete tražiti naše povjerenje da koristite politički i pravni sistem ove države za političke obračune. I ja pozivam danas predsjednicu Ustavnog suda, gospođu Armenko, da se hitno oglasi zbog ove kampanje koja je pokrenuta u crnogorskom parlamentu”, rekao je Nikolić.
On je pozvao i predsjednika države da, ako se izglasaju izmjene zakona, da se hitno kao i u prethodnim procedurama, obrati institucijama Evropske unije (EU), dodajući da će to učiniti i DPS.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović kazao da su mu u predloženim izmjenama sporne dvije stvari – produžetak mandata sudija i dio oko regulisanja upitno-ustavnog odlaska u penziju ovim zakonom a ne Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO).
On je rekao da je VK važna i da se svako malo obraćaju njima, a da se sad govori “šta nas briga za VK”.
Stjepović je rekao da su se na Zakonodavnom odboru dogovorili da će se “ove stvari mijenjati izmjenama Ustava, jer je to jedino pravno perfektni način”.
“A onda, kad uđemo u EU, nadam se da će se i ovi koji su sad protiv EU, a protiv su jer su za deset godina tri poglavlja zatvorili, naučiti i principima, evropskim manirima i poštovanju Ustava kojeg su na svakom koraku kršili”, dodao je Stjepović.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević kazao je da je šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler ključni “čovjek koji nas je doveo do ustavne krize”.
“On je tražio da se penzioniše troje sudije, pa kad su mu objasnili da ne može nego jedan, DPS je krenuo u bojkot parlamenta, onda se on (Satler) oglasio da je zabrinut za parlamentarni život u Crnoj Gori”, kazao je Knežević.
On je rekao da je uvjeren da neće biti kompletiran Ustavni sud.
“Jer djelovima većine, dominantno iz Pokreta Evropa sad (PES), ne odgovara da bude izabran sedmi sudija Ustavnog suda, kako se ne bi moglo odlučivati o sporazumu sa Alabarom i o zakonima o unutrašnjim poslovima”, dodao je Knežević.
Prema njegovim riječima, problem je što Ustavni sud neće biti kompletan a naredne godine će biti održani parlamentarni izbori.
Knežević je apelovao da bude izabran sedmi sudija.
“Molim gospodina Satlera da nam da kandidata za sedmog sudiju. Hajmo da se dogovorimo da Milatović ne imenuje kandidata nego da Delegacija EU da sedmog sudiju. Neka nam stranca dovedu da imamo sedmog sudiju”, dodao je Knežević.
Poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović smatra da su neke predložene izmjene dobre jer proističu iz onog što se smatra nedostacima u praksi.
“Počev od onog da će biti automatizovano obavještavanje kada je riječ o ispunjavanju uslova za penziju, precizno definisanje starosne granice kada sudije stiču pravo na penziju. Nedostatak u praksi je i to što su neke sudije odlučivale u predmetima koji se tiču njih samih, smatram da je to dobro rješenje koje je dio ovog zakonskog teksta”, dodao je Božović.
On je kazao da ima nekih stvari o kojima treba razgovarati, ali ono što je stavljeno u proceduru je, kako je dodao Božović, optimalno rješenje i prijeko potrebno.
Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša rekao je da je ovaj Predlog zakona potvrda da je opozicija bila u pravu u vezi sa, kako je dodao, neustavnim prekidom funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
On je kazao da smatra da ovo zakonsko rješenje nije u skladu sa Ustavom i da ide korak unazad u odnosu na prošlo.
Mugoša je naveo da je član 1 zakona duboko nesaglasan sa Zakonom o PIO.
“Ne možete drugim zakonom da definišete uslov za starosnu penziju. Član osam Zakona o PIO je jasan. Trebalo je da promijenimo i taj član, ovako nije u skladu sa pravnim sistemom”, dodao je Mugoša.
On je kazao da ova parlamentarna većina “pojma nema” kako donosi zakone.
Mugoša je naveo da ovo nije dobar put.
“Na ovaj način ne pomažemo pravnom sistemu, već pravimo presedan. Mnogo važnije od ovoga – zašto mi ne popunjavamo Ustavni sud. Zašto se četiri mjeseca ne glasa o kandidatu za sudiju Ustavnog suda”, naveo je Mugoša.
Poslanik PES-a Darko Dragović rekao je da ovo nije pitanje koje se prvi put postavlja, već je bilo aktuelno i prilikom ustavnih izmjena 2013.
On je naveo da je tada amandmanski djelovano u dijelu Ustava o načina izbora i broja sudija Ustavnog suda, i tada je preporuka VK bila ista kao i sad.
“I tada je VK postavila pitanje funkcionalnog statusa sudija Ustavnog suda prije nego što se izabere drugi sudija. Tada je VK rekla da je neophodno pronaći mehnaizam da se izbjegne vakuum u radu Ustavnog suda i tada je Skupštini preporučeno da mandat sudiji traje do stupanja na dužnost novog sudije, kako bi se obezbijedio kontinuitet u radu”, kazao je Dragović.
On je dodao da tadašnja politička vrhuška nije prihvatila predlog VK.
“Već je izglasano amandmanima na Ustav da mandat sudiji traje 12 godina i tačka – bez bilo kakvog ustavno-prihvatljivog deblokirajućeg mehanizma”, rekao je Dragović.
On je naveo da je potom većina shvatila da je neophodan deblokirajući mehanizam.
“Zbog čega je to tada bilo potrebno, ja neću da ulazim u njihove motive”, kazao je Dragović.
Taj usvojeni zakon, kako je dodao, sadržao je i odredbu člana 15 koji predviđa tzv. deblokirajući mehanizam u slučaju da sudijama prestane mandat prije izbora novog sudije Ustavnog suda.
Poslanici će se o Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Ustavnom sudu izjasniti naknadno.
Izvor:RTCG
