U Crnoj Gori, pitanje upravljanja prostorom sve češće izlazi iz okvira stručnih rasprava i postaje tema od javnog interesa. Urbanizacija, investicije i razvoj turizma mijenjaju lice gradova i obale, ali istovremeno otvaraju važno pitanje – ko zapravo donosi odluke o prostoru?
Iako zakonski okvir predviđa uključivanje javnosti kroz javne rasprave i uvid u planska dokumenta, praksa često pokazuje drugačiju sliku. Građani su formalno uključeni, ali suštinski rijetko imaju stvarni uticaj na konačne odluke. Javne rasprave se često organizuju u kratkim rokovima, uz ograničenu informisanost, što dodatno smanjuje mogućnost aktivnog učešća lokalne zajednice.
Sa druge strane, institucije imaju ključnu ulogu u planiranju i donošenju odluka, ali se često nalaze između javnog interesa i investitorskih pritisaka. U takvom balansu, nerijetko prevagne ekonomski interes, posebno kada su u pitanju veliki turistički projekti.
Investitori, kao treći važan akter, sve češće oblikuju razvoj prostora kroz projekte koji donose profit, ali ne uvijek i dugoročnu održivost. Upravo tu dolazi do konflikta između razvoja i očuvanja prostora, posebno na crnogorskom primorju.
Jedan od aktuelnih primjera koji je otvorio ova pitanja jeste slučaj izgradnje hotela u okviru kompanije Carine na primorju. Ovaj projekat izazvao je reakcije dijela javnosti, stručne zajednice i lokalnog stanovništva, koji ukazuju na potrebu veće transparentnosti i uključivanja građana u procese odlučivanja.
Slične dileme prate i razvoj velikih investicija poput kompleksa Luštica Bay, koji se često navodi kao primjer modernog turističkog razvoja, ali i prostor u kojem se postavlja pitanje dugoročnog uticaja na lokalnu zajednicu, pristup obali i očuvanje prirodnih resursa. Iako donosi ekonomske benefite, ovakvi projekti otvaraju pitanje ravnoteže između privatnog interesa i javnog dobra.
Pored toga, u Budva, kao najintenzivnije urbanizovanoj turističkoj zoni, godinama se vodi debata o prekomjernoj izgradnji, opterećenju infrastrukture i gubitku prostora za lokalno stanovništvo. Upravo Budva pokazuje kako nekontrolisan razvoj može dugoročno uticati na kvalitet života i održivost destinacije.
Ovakvi slučajevi pokazuju da prostor nije samo resurs, već zajedničko dobro koje zahtijeva odgovorno upravljanje. Uključivanje građana u procese odlučivanja nije samo formalnost, već ključni element održivog razvoja.
Bez stvarnog dijaloga između institucija, investitora i javnosti, postoji rizik da se prostor nepovratno mijenja, često bez saglasnosti onih koji u njemu žive.
Zato pitanje „ko odlučuje o prostoru“ ostaje jedno od najvažnijih pitanja savremenog razvoja Crne Gore – pitanje koje direktno utiče na kvalitet života, očuvanje prirode i budućnost lokalnih zajednica.
Projekat „Između prirode i profita: Održivi turizam u Crnoj Gori“ realizuje se uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore. Cilj projekta je da kroz savremene medijske formate ukaže na odnos između zaštite životne sredine, održivog razvoja i turizma, sa posebnim fokusom na očuvanje prirodnih dobara, prostorno planiranje i uticaj turističkog razvoja na lokalne zajednice i kvalitet života u Crnoj Gori.
Autor: Radonjić A. /radiotitograd.me


