Foto:RTCG
Crna Gora i Hrvatska moraju pronaći trajno i pravično rješenje otvorenih pitanja, bez istrajavanja Zagreba na Tuđmanovoj politici. Mamula može biti polazna tačka za razgovor o pomorskom razgraničenju, podmorje zajednički interes, a brod „Jadran“ zajednička vrijednost država nekadašnje Jugoslavije, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu general avijacije u penziji i analitičar Blagoje Grahovac.
On je komentarisao posljednja dešavanja između Crne Gore i Hrvatske u kontekstu otvorenih pitanja i svega onoga što je njihova reperkusija, naročito na polju napretka evropskih integracije Crne Gore, koje zvanični Zagreb nesporno uslovljava rješavanjem bilateralnih sporova dvije zemlje.
Ove sedmice aktuelizovano je i pitanje razgraničenja na kopnu i moru, u okviru kojeg je Crna Gora najavila dostavljanje kontraprijedloga sporazuma o granici, nakon što je Hrvatska Podgorici uputila svoj prijedlog granične linije.
Ministar pravde Bojan Božović poručio je da Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano određivanje granice, već da je spremna na intenzivan bilateralni dijalog i usaglašavanje rješenja koje bi uvažilo interese obje države.
Ukoliko dogovor izostane, kao mogućnost je najavljeno zajedničko obraćanje međunarodnoj pravosudnoj ili arbitražnoj instanci.
Ubrzo je iz Zagreba stigao odgovor u vidu reagovanja specijalne savjetnice ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
Vanda Babić Galić poručila je crnogorskim zvaničnicima da drže „prste k sebi“.
“Iskreno sam se nadala da Crna Gora zaista poštuje evropske vrijednosti, ali ovaj veoma znakovit potez, koji nas vraća u vrijeme agresije, pokazuje da Crna Gora i te kako priželjkuje Prevlaku”, napisala je ona na Facebooku.
HRVATSKI ZAHTIJEVI NEOPRAVDANI
Grahovac smatra da je u ovom trenutku najvažnije napustiti logiku političkog nadmetanja jer, kako kaže, to šteti principu dobrosusjedskih odnosa.
“Nema važnije stvari od dogovora. Sigurno nije opravdano ovo što radi Hrvatska, ali ni Crna Gora ne treba da izgubi iz vida svoj osnovni cilj. Taj cilj moraju biti dobrosusjedski odnosi, međusobno uvažavanje i rješenje koje će biti prihvatljivo za obje države”, smatra Grahovac.
Jedno od ključnih pitanja u sporu jeste primjena načela Badinterove komisije, prema kojem su nekadašnje međurepubličke granice postale međunarodne granice država nastalih raspadom Savezne Federativne Republike Jugoslavije.
Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija potpisale su 10. decembra 2002. godine Protokol o privremenom režimu. Hrvatskoj su u okviru tog režima pripali kopneni dio poluostrva Prevlaka i morski pojas od oko 500 metara na ulazu u Boku. Dio akvatorijuma s unutrašnje strane poluostrva obuhvaćen je posebnim režimom. Nakon obnove nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora preuzela je pregovore o konačnom razgraničenju.
Grahovac smatra da Hrvatska ne može svoje zahtjeve zasnivati samo na pozivanju na katastarske evidencije, bez prethodnog utvrđivanja njihovog karaktera i istorijskog konteksta.
Napominje i da je u bivšoj Jugoslaviji postojalo više katastarskih evidencija, uključujući republičke i evidencije koje je vodila Jugoslovenska narodna armija (JNA). Zbog toga, kako kaže, treba odgovoriti na pitanje kojoj je evidenciji određena teritorija pripadala, ko je vodio i kakav je pravni značaj takvog podatka.
“U SFRJ je bilo sedam ravnopravnih katastara. Svaka republika imala je svoj. Zato se može postaviti pitanje čiji je to katastar i ko je vlasnik kojeg katastra. Hrvatska ne može samo pokazati katastarski podatak i time završiti raspravu o pravnom statusu Prevlake”, smatra Grahovac.
On navodi da se Crna Gora može pozvati na tvrdnju da je određena evidencija bila vojni katastar, a ne hrvatski državni katastar, objašnjavajući da Zagreb na osnovu vojnog, a ne hrvatskog katastra polaže pravo na kopneni dio Prevlake.
Podsjećanja radi, Badinterovo načelo ne rješava spor o tome gdje se konkretna međurepublička linija nalazila, već je to pitanje koje dvije države moraju razriješiti, što do danas nije učinjeno.
U razgovoru za Pobjedu Grahovac ističe da Crna Gora ne treba da osporava Badinterova načela, već da insistira na pravilnom utvrđivanju činjenica na osnovu kojih se ona primjenjuju.
LINIJA RAZGRANIČENJA
Kada je riječ o mogućem rješenju pitanja Prevlake, Grahovac navodi dva prijedloga koja bi, prema njegovom mišljenju, mogla poslužiti kao osnova za pregovore.
Prvi je zasnovan na istorijskom učešću Crne Gore u SFRJ.
“Crna Gora je imala 2,6 odsto učešća u budžetu SFRJ. Onda se može ponuditi Hrvatskoj da od Rta Oštro, duž Prevlake, 2,6 odsto koliko je bilo učešće, prihvatiti kao crnogorsku teritoriju. Neka hrvatski stručnjaci izračunaju dokle bi taj dio dosezao”, predlaže Grahovac.
On posebno značajnom tačkom smatra položaj ostrva Mamula.
“Nesporno je da je Mamula bila crnogorska teritorija. Da li je prihvatljivo rješenje da se od te nesporne teritorije povuče u kursu 225 stepeni, jugozapadno, linija razgraničenja? Vjerujem da bi i to Hrvatska osporavala”, kaže Grahovac.
Prema njegovoj zamisli, Mamula bi bila polazna tačka za povlačenje pomorske granične linije u pravcu jugozapada, sve do sredine Jadrana.
Grahovac smatra da Crna Gora ne treba da ima teritorijalne pretenzije prema Prevlaci, već da insistira na rješenju koje bi uvažilo njene nesporne teritorijalne i pomorske interese.
PODMORJE KAO ZAJEDNIČKO DOBRO
Grahovac navodi da se može čuti i da problem u pregovorima predstavlja podmorje, odnosno mogućnost istraživanja i eksploatacije nafte i gasa u dijelu Jadrana čije razgraničenje nije konačno utvrđeno.
Prema pisanju Vijesti, upravo je pitanje istraživanja nafte i gasa jedan od razloga zbog kojih je Hrvatska formalno blokirala zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 15 – energetika.
Grahovac smatra da ni ovo pitanje ne bi trebalo da bude prepreka dogovoru. Naprotiv, ono bi, smatra, moglo postati primjer zajedničkog interesa dvije države.
“Čitam da je za Hrvatsku problematično podmorje. Sugerišem da je moguće da to bude zajedničko dobro koje bi i država Hrvatska i Crna Gora ustupile koncesionaru koji bi ga istraživao i eksploatisao. Onda bi to bilo ugovorno pitanje kako podijeliti prihode, obaveze i odgovornost. To je jedan od pristupa rješavanju problema”, navodi Grahovac.
„JADRAN“ DIO ZAJEDNIČKE ISTORIJE
Grahovac smtara i da bi po pitanju broda „Jadran“ rješenje trebalo tražiti van logike isključivog vlasništva.
“U vezi sa brodom Jadran imam drugačiji pristup. Smatram da je on vrijednost svih republika bivše Jugoslavije. Najduže je bio u luci Lora u Splitu. Tačno je i da se, primjenom Badinterovog nalaza, našao na teritoriji Crne Gore. Tačno je i da su Karađorđevići najviše investirali u Jadran. Zato sam predlagao da on bude zajedničko dobro i da ga mogu koristiti sve države bivše Jugoslavije”, kaže sagovornik Pobjede.
Njegov prijedlog je da brod bude dostupan svim državama nasljednicama, uz zastavu države koja ga u određenom periodu koristi i snosi troškove održavanja, dok bi na nižem nivou bile istaknute zastave svih ostalih republika.
“To bi bilo pravedno i pravično”, smatra Grahovac.
PRAVDU TRAŽITI I ZA LORU I ZA MORINJ
Govoreći o otvorenim pitanjima Zagreba i Podgorice, a u vezi sa ratnim zločinima, Grahovac poziva na obostrane doprinose.
On smatra i da je Crna Gora izgubila tempo u traženju pravde za zločine počinjene nad crnogorskim državljanima u vojnom logoru Lora u Splitu.
“Dok Vrhovni sud Hrvatske ne utvrdi odgovornost za taj zločin, relativizuje se i odgovornost za ono što se dogodilo. Ni jedan ni drugi zločin ne smije se oprostiti, već se porodice moraju obeštetiti po istoj formuli. Kako porodice državljana Hrvatske, tako i porodice državljana Crne Gore nad kojima su počinjeni zločini”, ističe Grahovac za Pobjedu.
On smatra da se pitanje ratnih zločina mora posmatrati kroz individualnu, komandnu i institucionalnu odgovornost.
U tom kontekstu ukazuje i na odgovornost za zločine počinjene u logoru Morinj, kao i na potrebu da se istraže okolnosti u kojima je Crna Gora, kako kaže, uvučena u ratne sukobe devedesetih godina.
“Neko je vrlo svjesno uvukao Crnu Goru u ratni sukob. I to može biti pitanje za istraživače, posebno one koji se bave istraživanjem ratnih zločina”, kazao je Grahovac uz napomenu da pravda ne smije biti selektivna i da se „ne može tražiti procesuiranje zločina jedne strane, a zanemarivati zločini druge“.
Dodaje i da bi Hrvatska trebalo jasno da pokaže politički i moralni otklon od politike Franja Tuđmana.
“Hrvatska mora da pokaže da uzima otklon od politike Tuđmana. U Mesićevoj knjizi sugeriše se da onaj ko misli dobro Hrvatskoj mora napraviti politički i moralni otklon od Tuđmanove politike. Tuđmanova politika je bila isto što i Miloševićeva politika”, kaže Grahovac.
“Ako nema dogovora, neka se ide na arbitražu”
Grahovac insistira da dogovor treba da bude prvi izbor, ali da Crna Gora ne smije odustati od međunarodnog pravnog puta ukoliko dvije države ne uspiju da pronađu zajedničko rješenje.
“Ukoliko nema dogovora, neka se ide na arbitražu i po pitanju granice i broda „Jadran“ i razgraničenja na moru. Ipak, ovdje treba zanemariti lični aspekt i staviti u fokus dobrosusjedske odnose. Nema važnije stvari od dogovora”, zaključuje Grahovac.
IZvor:Pobjeda


