Foto:Pixabay
Energetski bilans predviđa proizvodnju 3.813 gigavat-sati električne energije, dok će potrošnja iznositi 3.717 GWh. Najveći dio struje trebalo bi da obezbijede hidroelektrane, a planiran je i jak rast proizvodnje iz solarnih elektrana. Ipak, naftni derivati i prirodni gas, koji se u potpunosti uvoze, ostaju značajan izazov za energetsku sigurnost države.
Crna Gora bi tokom 2027. godine trebalo da proizvede više električne energije nego što će potrošiti, a planirani suficit iznosi oko 96 gigavat-sati (GWh). Istovremeno, očekuje se rast potrošnje električne energije, povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora i nastavak zavisnosti od uvoza naftnih derivata i prirodnog gasa.
To proizilazi iz Predloga energetskog bilansa Crne Gore za 2027. godinu, kojim je planirana ukupna proizvodnja električne energije od 3.813 GWh, dok su bruto potrebe procijenjene na 3.717 GWh.
“Prema projekcijama, proizvodnja će biti za oko 5,5 odsto veća od očekivane proizvodnje u 2026. godini, dok će potrošnja porasti za oko 3,3 odsto”, piše u dokumentu..
Dok je Crna Gora 2025. godine imala deficit električne energije od oko 1.038 GWh, za 2026. se očekuje gotovo izjednačen bilans, odnosno suficit od svega 13 GWh. Za narednu godinu planiran je znatno povoljniji rezultat.
“Ukupna planirana proizvodnja električne energije u Crnoj Gori u odnosu na potrebe bruto konzuma za 2027. godinu biće veća za 95,70 GWh“. Ipak, godišnji suficit ne znači da će tokom cijele godine biti dovoljno domaće struje. Prema mjesečnim projekcijama, deficit je planiran od aprila do oktobra, dok se u ostalim mjesecima očekuje višak električne energije”, navodi se u dokumentu..
Nedostajuće količine biće nabavljane na tržištu, dok će eventualni višak biti plasiran u skladu sa tržišnim uslovima.
“Najveći dio planirane proizvodnje električne energije i dalje će dolaziti iz hidroelektrana, ali će značajan doprinos dati i Termoelektrana Pljevlja, kao i vjetroelektrane i solarni kapaciteti. Od ukupno planiranih 3.813 GWh, hidroelektrane bi trebalo da proizvedu 1.813 GWh, odnosno 48 odsto. Proizvodnja TE Pljevlja planirana je na 1.210 GWh ili 32 odsto, dok bi vjetroelektrane trebalo da obezbijede 504 GWh, a solarne elektrane 286 GWh”, ističe se u dokumentu.
Posebno se očekuje rast proizvodnje iz solarnih elektrana, i to za oko 80 odsto u odnosu na projektovano ostvarenje u 2026. godini.
Planirana proizvodnja iz vjetroelektrana veća je za 31,6 odsto, prvenstveno zbog očekivanog stavljanja u rad vjetroelektrane Gvozd 2, snage 21 megavat.
Na kraju 2027. godine ukupna instalisana snaga elektrana u Crnoj Gori trebalo bi da dostigne oko 1.344 MW, ukoliko planirani projekti budu realizovani.
“U tom pravcu EPCG planira nastavak programa Solari 5000+, razvoj komercijalnih solarnih elektrana i dodatno širenje kapaciteta kupaca-proizvođača. Planirana je i izgradnja baterijskih sistema za skladištenje električne energije. Prvi BESS sistem, snage 60 MW i kapaciteta 240 MWh, trebalo bi da bude stavljen u funkciju u oktobru 2027. godine”, naglašeno je između ostalog u dokumentu.
U energetskom bilansu ističe se da je cilj ovih sistema optimizacija proizvodnje i potrošnje električne energije i kvalitetnije upravljanje sistemom, posebno zbog nepredvidivih vremenskih uslova i sezonskih oscilacija.
Potrošnja raste, domaćinstva najveći potrošači
Bruto potrošnja električne energije planirana je na oko 3.717 GWh, što je za oko devet odsto više nego 2025. godine.
“Najveći dio potreba odnosi se na distributivne kupce, čija je potrošnja projektovana na 3.198 GWh. Domaćinstva će, prema planu, potrošiti oko 1.702 GWh. Direktni kupci priključeni na prenosnu mrežu trebalo bi da potroše oko 42,5 GWh”, napominje se u dokumentu..
Dio se odnosi na gubitke u elektroenergetskoj mreži, koji su za 2027. godinu planirani na ukupno 477 GWh. Od toga se 327 GWh odnosi na distributivnu, a 150 GWh na prenosnu mrežu.
U dokumentu se navodi da je cilj nastavak aktivnosti na smanjenju distributivnih gubitaka, čije je učešće u bruto potrošnji planirano na 8,8 odsto, u odnosu na procijenjenih 9,2 odsto u 2026. godini.
“Za potrebe rada TE Pljevlja, Rudnik uglja planira da tokom 2027. godine proizvede ukupno 1.675.000 tona uglja, što je za 2,6 odsto manje od procijenjene proizvodnje u 2026. godini. Od ukupne planirane proizvodnje, čak 1.485.000 tona namijenjeno je termoelektrani, dok je za izvoz predviđeno 175.000 tona. Za industriju i ostale potrošače planirana je isporuka 14.000 tona”, piše između ostalog u dokuemntu.
Izvoz uglja trebalo bi da bude za oko 19 odsto veći od projekcije za 2026. godinu.
Bilansom je predviđeno da Rudnik uglja obezbijedi kontinuitet snabdijevanja TE Pljevlja, uz isporuku ugovorenih količina i odgovarajućeg kvaliteta uglja.
Uvoz naftnih derivata i gasa ostaje zavisnost
Za razliku od električne energije i uglja, gdje se planira pokrivanje domaćih potreba iz sopstvenih izvora, Crna Gora će i tokom 2027. godine u potpunosti zavisiti od uvoza naftnih derivata i prirodnog gasa.
“Ukupan promet naftnih derivata za potrebe domaćeg tržišta planiran je na 455.614 tona, što je za oko 4,1 odsto više od procijenjene potrošnje u 2026. godini. Snabdijevanje će obavljati više naftnih kompanija koje posjeduju odgovarajuće licence, dok će dio privrednih subjekata određene količine nabavljati direktno za svoje potrebe”, precizirano je u dkumentu.
Prirodni gas u Crnoj Gori ne koristi se za daljinsko grijanje, već isključivo u obliku tečnog prirodnog gasa (LNG) u proizvodnom procesu Kombinata aluminijuma Podgorica.
Za 2027. godinu planirana je potrošnja od 1.620 tona, što je za 188 odsto više u odnosu na procijenjeno ostvarenje u 2026. godini.
Prema projekcijama iz energetskog bilansa, učešće energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj domaćoj proizvodnji energije trebalo bi da dostigne 80,88 odsto u 2027. godini.
“Ukupna planirana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora iznosi 19.006,99 teradžula (TJ), dok je ukupna proizvodnja energije projektovana na 23.501,14 TJ”, dodaje se.
Kada je riječ o električnoj energiji, obnovljivi izvori – hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne elektrane – trebalo bi da obezbijede 2.602 GWh, odnosno 68 odsto ukupne proizvodnje.
Međutim, energetski bilans ukazuje i na širu sliku energetske zavisnosti države. Ukupna proizvodnja energije planirana je na 23.501,14 TJ, dok će potrebe iznositi 40.051,47 TJ.
To znači da će nedostatak energije, posmatrano kroz ukupni energetski bilans, iznositi oko 41,32 odsto.
U dokumentu se navodi da najveći uticaj na taj deficit imaju naftni derivati i prirodni gas, koji čine oko 49 odsto ukupnih energetskih potreba, a za domaće tržište se u potpunosti uvoze.
Planiran je suficit biomase od oko 38 odsto, kao i suficit električne energije od oko 2,57 odsto.
Od EPCG, CEDIS-a i CGES-a traže se konkretne mjere
Za realizaciju energetskog bilansa predviđen je niz obaveza za energetske kompanije i nadležne institucije.
Od EPCG se očekuje da u planiranom roku pusti u pogon vjetroelektranu Gvozd 2, realizuje planirane projekte solarnih elektrana, nastavi aktivnosti na povećanju naplate električne energije i obezbijedi validne ugovore sa kupcima.
CEDIS treba da nastavi aktivnosti na smanjenju gubitaka u distributivnoj mreži i obezbijedi električnu energiju za njihovo pokrivanje, dok je od CGES-a zatraženo da realizuje investicione aktivnosti, plan remonta i zaključi ugovore za pomoćne usluge i nabavku električne energije za pokrivanje gubitaka u prenosnom sistemu.
Rudnik uglja, s druge strane, mora obezbijediti potrebne količine uglja za TE Pljevlja, realizovati investicione i remontne aktivnosti i stvoriti uslove za racionalniji razvoj rudarskih radova.
U dokumentu se poručuje da je neophodno da svi subjekti odgovorni za realizaciju energetskog bilansa, u okviru svojih nadležnosti, preduzmu potrebne mjere u cilju sigurnog funkcionisanja energetskog sistema i urednog snabdijevanja potrošača.
Aleksandra Obradović
Izvor:CDM


